hala

hala (engl. hall; njem. Halle; rus. зал, эллинг), natkriveni prostor većih izmjera. Prema namjeni se različito konstrukcijski rješava, pa postoje športske, koncertne, tržne, industrijske, skladišne i druge hale. Obodnim rasporedom stupova postiže se velik slobodni središnji prostor, u kojem se npr. športska ili koncertna priredba može primjereno odvijati s dobrom preglednošću i kvalitetnim odnosom gledatelja i pozornice, ponajprije kao posljedica velikoga raspona (npr. Royal Albert Hall u Londonu, Carnegy Hall u New Yorku). Raspored stupova s rasponima odgovara namjeni, pa npr. u spremištima tramvajskih kola nije veći od onih koji omogućuju slobodno kretanje po tračnicama. Glavne su odlike hale statička stabilnost, odvodnja krovnih voda, prikladna rasvjeta, klimatizacija, komunikacija s okolinom, a u koncertnim halama i ozvučenje. U manjim jednoprostornim halama prirodno se osvjetljenje postiže bočnim pročeljima, a u većim prostorima nužno je osvjetljivanje kroz krovne površine. Postiže se raznovrsnim konstrukcijskim rješenjima, npr. bazilikalnim osvjetljivanjem (→ bazilika), → šed-krovom, staklenim opekama u kupolama i lukovima, pokrovom od prozirnih umjetnih materijala itd. Nosiva konstrukcija hale prilagođena je većim rasponima: obično je armiranobetonska, čelična ili aluminijska, od lijepljenih drvenih nosača ili platnena, može biti ravninska ili prostorna, sastavljena od trozglobnih lukova, izvedena u obliku ljuske, prostorna čelična konstrukcija od polumontažnih i montažnih elemenata, te laka šatorasta ili napuhana platnena konstrukcija. Smjelim konstrukcijskim rješenjima neke su hale, kao Galerie des Machines, izgrađena za svjetsku izložbu 1889. u Parizu, ili geodetske kupole R. B. Fullera (npr. Montreal Biosphère u Montrealu), ušle u povijest graditeljstva.