dušik

traži dalje ...

dušik (engl. nitrogen; njem. Stickstoff; rus. азот), plinoviti kem. element 15. skupine periodnoga sustava elemenata. Bezbojan je, bez mirisa i okusa, slabo topljiv u vodi. U prirodi se pojavljuje u elementarnom stanju, u zraku (obujamni udjel 78%), vulkanskim plinovima, mineralnim vodama i dr., te vezan u anorganskim (→ nitrati, npr. čilska salitra, nitriti, → amonijak i amonijeve soli) i organskim spojevima (npr. bjelančevine i nukleinske kiseline u živim organizmima). Teško se spaja s drugim elementima, ne gori niti podržava gorenje. U pogodnim se uvjetima može spajati s vodikom, kisikom i nekim metalima. Tehnički je najvažniji način dobivanja dušikovih spojeva izravna sinteza amonijaka iz slobodnoga atmosferskoga dušika i vodika. Atmosferski se dušik može vezati i proizvodnjom kalcijeva cijanamida i oksidacijom dušika u el. luku, a iz zraka ga asimiliraju i neke bakterije (biološko vezivanje dušika). Ostali ga organizmi asimiliraju samo u vezanom obliku, pa je vezivanje dušika, kao dio dušikova ciklusa u prirodi, vrlo važno u poljodjelstvu i prehrambenoj tehnologiji. Laboratorijski se čisti dušik pripravlja zagrijavanjem metalnoga azida, a industrijski se proizvodi → Lindeovim postupkom. Upotrebljava se za sintezu amonijaka Haberovim postupkom, kao zaštitni inertni plin u kem. reakcijama i pri zavarivanju. Ukapljeni dušik služi kao rashladno sredstvo. Najvažniji su anorganski dušikovi spojevi amonijak, → dušična kiselina i njezine soli (nitrati), zatim nitridi nekih elemenata (zbog visoka tališta i velike tvrdoće), azidi teških metala (služe kao eksplozivi), hidrazin (N2H4, služi kao raketno gorivo), itd. Dušikov dioksid (NO2, djeluje kao oksidans) i dušikov monoksid (NO, međuproizvod pri proizvodnji dušične kiseline) vrlo su otrovni, a didušikov oksid (dušikov oksidul ili dušikov suboksid, N2O, tzv. rajski plin) upotrebljava se kao anestetik za lakše operacije.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

dušik. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.4.2025. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/dusik>.