Tehnički leksikon
= projekt == abecedarij == tražilica == kontakt =

Internet (engl. Internet: međumrežje), najveća svjetski povezana računalna mreža, koja se zasniva na protokolnom slogu TCP/IP i zajedničkom adresnom prostoru. Pristupa mu se javnom telekomunikacijskom mrežom ili lokalnim računalnim mrežama. Nastao je izgradnjom mreže → ARPANET zasnovane na → komutaciji paketa (1969), definiranjem internetskoga protokola (→ protokol, internetski) kao preduvjeta za povezivanje mreže (1982), izgradnjom mreže NSFnet (krat. od engl. National Science Foundation Network: mreža Nacionalne znanstvene zaklade), uspostavljanjem tijela koje vodi razvoj (IETF, akr. od engl. Internet Engineering Task Force: internetska stručna skupina, 1986), otvaranjem Interneta za javnu uporabu i potom uvođenjem → Weba (1990). Odlikuje se jednostavnom nehijerarhijskom arhitekturom međusobno povezanih paketskih mreža, slojevitom organizacijom i otvorenošću prema novim primjenama i uslugama. Internetski protokolni slog sadržava četiri sloja. Najniži prijenosni sloj omogućuje povezivanje i razmjenu podataka različitim sredstvima i mrežama, mrežni sloj izveden je internetskim protokolom (IP), kojim se u mreži usmjeruju paketi, transportni sloj služi za razmjenu podataka između računala s kraja na kraj mreže protokolima → TCP i → UDP, a na vrhu je, za korisnike najvažniji, primjenski sloj. Početne primjene Interneta (→ pošta, elektronička, prijenos datoteka i rad na udaljenom računalu) proširene su mnogima drugima (pretraživanje, dostupnost i dohvatnost informacija zasnovana na jedinstvenom formatu Weba). Internetu se pristupa s računala u lokalnoj mreži, telefonskom mrežom ili → ISDN-om (→ digitalna mreža integriranih usluga), a u pokretu iz → globalnoga sustava pokretnih komunikacija i mreža → GPRS,EDGE ili → UMTS. Širokopojasni pristup Internetu većim brzinama ostvaruje se primjenom asimetrične digitalne pretplatničke linije ADSL (akr. od engl. Asymetric Digital Subscriber Line). Zakupljeni vod za stalnu povezanost na Internet rabe tvrtke i organizacije s većim brojem korisnika i zahtjevom za bržim prijenosom podataka. Točke pristupa određene su kao točke nazočnosti PoP (akr. od engl. Point of Presence) davatelja internetske usluge.