agregatno stanje

agregatno stanje (engl. aggregate state; njem. Aggregatzustand; rus. агрегатное состояние), oblik u kojem se tvar pojavljuje. Prema promjenljivosti obujma i oblika razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto (obujam i oblik gotovo su nepromjenljivi), kapljevito ili tekuće u užem smislu (bez određena oblika, obujam nepromjenljiv) i plinovito (bez određena oblika i obujma, tj. tvar ispunjuje sav raspoloživi prostor). Većina se tvari, ovisno o uvjetima, može na različitim temperaturama pojavljivati u svim trima stanjima. S molekularno-kinetičkoga stajališta agregatna se stanja razlikuju prema uređenosti atoma ili molekula. U plinovitom stanju molekule se slobodno i bez reda gibaju u svim smjerovima, dok su u → kristalu vezane u kristalnoj rešetki i titraju oko ravnotežnoga položaja. Amorfne tvari (npr. staklo) mogu biti kapljevite i čvrste, ovisno o temperaturi i unutarnjem trenju, tj. viskoznosti. Molekule nisu čvrsto vezane kao u kristalnoj rešetki, ali je srednja udaljenost među njima stalna. Snizivanjem temperature raste unutarnje trenje, pa se molekulama otežava mijenjanje položaja. Promjene agregatnih stanja događaju se za svaku tvar na određenoj temperaturi i tlaku. Kristalna tvar prelazi u kapljevinu na → talištu, a kapljevina očvršćuje na → krutištu (voda na → ledištu). Kapljevina prelazi u plin na → vrelištu, a plin se kondenzira u kapljevinu na → rosištu. Pojedine molekule s površine čvrste tvari mogu na različitim temperaturama izravno prelaziti u plin → sublimacijom, a s površine kapljevine isparivanjem (hlapnjenjem). Pri promjeni agregatnih stanja tvar razmjenjuje toplinu s okolinom: pri taljenju, isparivanju i vrenju toplinu treba dodavati, a pri očvršćivanju, npr. zaleđivanju, i ukapljivanju treba oduzimati. Stanje potpuno ionizirane tvari, tzv. → plazma, često se naziva četvrtim agregatnim stanjem.