Apollo

Apollo, amer. program letova na Mjesec (1963–72); također, porodica svemirskih letjelica koje su omogućile čovjekovo spuštanje na Mjesec. Te su se letjelice ukupne mase 50 t sastojale od triju osnovnih dijelova: upravljačkoga (komandnoga) modula, tj. kapsule u kojoj se tročlana posada nalazila tijekom uzlijetanja i povratka na Zemlju, servisnoga modula s pogonskim i pomoćnim sustavima, te Mjesečeva (lunarnoga) modula namijenjena spuštanju dvojice astronauta na Mjesec, njihovu boravku na površini te povratku do upravljačkoga modula u putanji oko Mjeseca. Letjelice Apollo bile su dovođene u putanju prema Mjesecu raketom nosačem Saturn V, visine (zajedno sa svemirskim brodom) 110,6 m i ukupne mase 2700 t. Nakon nekoliko pokusnih misija letjelica Apollo bez posade ili s njom, te nesreće kada su poginuli astronauti V. Grissom, E. White i R. Chaffee, prvo čovjekovo spuštanje na Mjesec ostvareno je 20. VII. 1969. u sklopu misije Apollo 11 s astronautima N. Armstrongom (prvi čovjek koji je stupio na Mjesečevo tlo 21. VII. 1969) i E. Aldrinom, dok se M. Collins nalazio u upravljačkom modulu u putanji oko Mjeseca. Od ostalih šest misija Apolla (12 − 17) pet je bilo uspješno, dok je spuštanje Apolla 13 otkazano zbog ozbiljna kvara. U sklopu tih misija, uz mnoštvo podataka, na Zemlju je doneseno gotovo 400 kg uzoraka Mjesečeva tla, a čitav je program pridonio razvoju mnogobrojnih mirnodopskih i vojnih tehnologija i jedan je od najvećih tehničkih i inženjerskih pothvata modernoga doba.