arsen

arsen (engl. arsenic; njem. Arsen; rus. мышьяк), kem. element 15. skupine periodnoga sustava elemenata, metaloid. Postoje tri alotropske modifikacije. Najstabilniji je mekan i vrlo krt sivi arsen (tzv. α-arsen), sjajne čeličnosive boje. Nalazi se u prirodi, reagira s halogenima, koncentriranim oksidirajućim kiselinama i vrućim alkalijama. Provodi el. struju. Žuti arsen (tzv. β-arsen), nastaje naglim hlađenjem arsenovih para, mekan je poput voska i ne provodi el. struju. Nepostojan je, pa djelovanjem svjetlosti i topline prelazi u sivi arsen. Amorfni crni arsen dobiva se sublimacijom arsena bez prisutnosti zraka. Arsen se nalazi u više od 150 minerala, a najčešće u sulfidnim rudama i mineralima auripigmentu (As₂S₃) i realgaru (As₄S₄). Prženjem rude na zraku nastaje arsenov oksid, koji se zatim reducira vodikom ili ugljikom do metalnoga arsena. U malim se količinama dodaje bakru i olovu kako bi im se povećala tvrdoća i otpornost (slitine služe za lemljenje, izradbu sačme, tiskarskih slova i sl.), a u poluvodičkoj tehnologiji primjenjuje se kao dotirajuća primjesa kristalima germanija i silicija. Arsenovi spojevi kumulativni su otrovi. Arsenska kiselina, H₃AsO₄, služi u bojadisarstvu i za pripremu drugih arsenovih spojeva, soli arsenati za tamanjenje biljnih štetočina, arsenov trioksid, As₂O₃ (vrlo jak otrov, tzv. mišomor), u bojadisarstvu, za konzerviranje drva i kože i dr.