barij

traži dalje ...

barij (engl. barium; njem. Barium; rus. барий), kem. element 2. skupine periodnoga sustava elemenata, mekana srebrnobijela zemnoalkalijska kovina. Rastezljiv je i kovak. Na zraku lako oksidira, otapa se u razrijeđenim kiselinama i tekućem amonijaku, a s vodom burno reagira stvarajući hidroksid, Ba(OH)2. Vrlo je reaktivan, pa se čuva u petroleju. Smjesa je sedam stabilnih izotopa, a poznato je više od dvadeset radioaktivnih izotopa.

U prirodi se nalazi u obliku minerala barita (barijev sulfat, BaSO4), te rjeđe viterita (barijev karbonat, BaCO3). Barij i svi njegovi u vodi topljivi spojevi otrovni su. Upotrebljava se kao dodatak slitinama. Barijev sulfat, BaSO4 (kemijski vrlo postojan, neotrovan, te netopljiv u vodi i kiselinama), upotrebljava se kao bijeli → pigment u grafičkim i slikarskim bojama, u rudarstvu, kao kontrastno sredstvo u rendgenologiji, punilo u industriji gume, papira i kozmetike itd. → litopon

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

barij. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 12.5.2025. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/barij>.