brom

brom (engl. bromine; njem. Brom; rus. бром), halogeni kem. element 17. skupine periodnoga sustava elemenata, tamnosmeđa lako hlapljiva tekućina. Isparuje na sobnoj temperaturi, pa nastaju crvenosmeđe otrovne pare neugodna mirisa. Oštećuje tkiva, a pare nadražuju oči i grlo. Kemijski je vrlo reaktivan (po reaktivnosti je između klora i joda), s natrijem reagira sporo, a s kalijem eksplozivno. Otapa se u vodi (nastaje tzv. bromna voda), te se u svim omjerima miješa s alkoholom, eterom, benzenom, kloroformom, octenom kiselinom itd. U prirodi se nalazi samo u spojevima, najčešće kao pratilac klora u morskoj vodi, te u naslagama soli nastalih isušivanjem mora. Dobiva se iz matičnih lugova slanih voda, a manje količine iz morske vode. Služi za oksidaciju i dobivanje anorganskih i organskih bromovih spojeva, koji se upotrebljavaju kao herbicidi, bojila i otapala. Velike se količine broma upotrebljavaju za pripravu 1,2-dibrometana, aditiva za motorni benzin. Otapanjem bromovodika (HBr, bezbojni plin oštra mirisa) u vodi, nastaje jaka bromovodična kiselina. Koncentrirana sadržava 69% HBr i jače je redukcijsko sredstvo i od solne kiseline. Soli bromovodične kiseline, bromidi, rabe se u fotografiji i kao sedativi u medicini. Alkalijski i zemnoalkalijski bromati, soli bromne kiseline HBrO₃, jaka su oksidacijska sredstva.