bronce

traži dalje ...

bronce (engl. bronzes; njem. Bronzen; rus. бронзы), slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga ili više legirnih elemenata, među kojima cink nije glavni sastojak. Tvrđe su od bakra, lakše se tale i lijevaju. Kositrena ili prava bronca najstarija je bakrena slitina, a sadržava 80% i više bakra, do 20% kositra i male dodatke drugih kovina. Otporna je na koroziju, ima mali koeficijent trenja, dobro provodi el. struju, te ima zvonak zvučni odziv na udarac. Pogodna je za lijevanje (npr. zvona), kovanje, prešanje i valjanje (npr. membrane). Fosforna bronca sadržava 92,5% bakra, 7% kositra i 0,5% fosfora, koji sprečava stvaranje oksida pri lijevanju. Služi za izradbu dugotrajnih strojnih dijelova. Dodatkom 1…2% silicija bitno se povećava čvrstoća, tvrdoća i otpornost bronci, pa se rabe za izradbu zračnih el. vodova. Olovna bronca sadržava do 35% olova koje povećava obradivost i otpornost prema koroziji, a dodatak kositra i nikla povećava joj čvrstoću. Upotrebljava se najčešće za blazinice ležajeva. Aluminijska bronca sadržava 5…12% aluminija uz dodatak kositra, željeza, mangana, nikla i silicija. Ovisno o sastavu može biti pogodna za lijevanje i oblikovanje deformacijom. Otporna je na koroziju. Rabi se za izradbu armatura i strojnih dijelova u kem. industriji. Niklena bronca velike čvrstoće sadržava 8…16% nikla i 1,5…3% aluminija, a oblikuje se kovanjem. Manganska bronca sadržava aluminij i kositar (→ manganin), a primjenjuje se u elektrotehnici. Strojarska bronca (tzv. crveni lijev) sadržava do 82% bakra, do 7% cinka i kositar, a služi za izradbu strojnih dijelova.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

bronce. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/bronce>.