energija, geotermalna

energija, geotermalna (engl. geothermal energy, njem. geothermische Energie, Erdwärme, Geothermie, rus. геотермическая энергия), toplina u Zemljinoj unutrašnjosti, u stijenama i fluidima na različitim dubinama. Posljedica je radioaktivnih raspadanja, a rjeđe trenja pri pomacima tektonskih ploča (→ geotermalni pojas). Prenosi se vođenjem kroz Zemljinu koru ili konvektivno vrućom magmom i vulkanima. Ekološki je prihvatljivo iskorištavanje energije iz ležišta tople vode (→ geotermalno ležište) na dubinama od nekoliko stotina do ~ 3000 m, jer se upotrijebljena voda nakon uporabe utiskuje natrag u ležište. Temperatura vode geotermalnih izvora većinom je od nekoliko desetaka Celzijevih stupnjeva, pa i do ~ 150 °C (pod tlakom). Iskorištava se i toplina plitkih stijena, u kojima je toplinski tok umnožak geotermalnoga gradijenta G i toplinske provodnosti λ, tj. q = G · λ (prosječna je vrijednost 0,063 W/m²). Iz manjih se dubina iskorištava ugradbom bušotinskih izmjenjivača topline koji pokreću toplinsku crpku. Prosječna je toplinska snaga bušotinskih izmjenjivača ~ 40 W/m², ako je toplinska provodnost okolnih stijena ~ 2 W/(K · m). Geotermalna se energija primjenjuje izravno (u balneologiji, za grijanje prostora i sl.) ili posredno za proizvodnju el. energije (→ elektrana, geotermalna).