fluidizacija

fluidizacija (engl. fluidization; njem. Fluidization; rus. ожижение), postupak kojim se sloj krutih čestica u struji plina ili kapljevine (sredstvo za fluidizaciju, tzv. fluidizator) dovodi u stanje lebdjenja, slično kapljevini koja vrije. Provodi se u kolonama jednake površine presjeka i na raspodjelnoj rešetci koja sprečava propadanje zrnatoga materijala, te oblikom i brojem otvora omogućuje željenu raspodjelu fluida. Pri velikim brzinama protjecanja kapljevine, kada se sloj krutih čestica jednoliko širi povećanjem brzine, pojavljuje se partikulativna fluidizacija. U plinu se pojavljuje već pri manjim brzinama, a pri većima nastupa agregativna fluidizacija s kontinuiranom (emulzijskom) i diskontinuiranom (mjehurastom) fazom. Stanje → fluidiziranoga sloja predviđa se uz pomoć → Froudeove značajke, pa je tako fluidizacija partikulativna za Fr < 1, a agregativna za Fr > 1. Ako je fluidizator kapljevina, vrijednosti su Froudeove značajke vrlo malene. Fluidizacijom se bitno poboljšava kontakt čestica i fluidizatora, pa se u fluidiziranom sloju pospješuju kem. reakcije i katalitički procesi, izgaranje, izmjena topline i sušenje. Rabi se pri miješanju, prženju, za odvajanje i transport čestica i sl. U prehrambenoj se industriji primjenjuje za sušenje i zamrzavanje komadića hrane u toplinski izoliranim uređajima, tzv. komorama. Svaki je komadić hrane osušen (ili zamrznut) samostalno, te ima dobra organoleptička svojstva.