galij

galij (engl. gallium; njem. Gallium; rus. галлий), kem. element 13. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo mekan metal srebrnoplava sjaja. Može se rezati nožem, a na prijelomu pokazuje morfologiju svojstvenu staklu. Niskoga je tališta (29,8 °C) i visoka vrelišta (2230 °C), pa u tekućoj fazi ima najveći temperaturni raspon od svih metala. Na zraku brzo oksidira, pri čem se na površini stvara zaštitni oksidni sloj stabilan do 260 °C. Razrijeđene kiseline i lužine nagrizaju ga polako, a zlatotopka i koncentrirane lužine alkalijskih metala vrlo brzo. Burno reagira s kipućom vodom, na sobnoj temperaturi otapa živu, bakar, aluminij, zlato i cink, a pri višim temperaturama otapa sve metale. Lako se legira stvarajući čvrste otopine. Dobiva se kao sporedni proizvod pri proizvodnji aluminija, a budući da za primjenu treba biti iznimno čist (99,99999%), pročišćuje se kiselinama i lužinama, elektrolitički, te zonskim taljenjem ili izvlačenjem monokristala. Najviše se upotrebljava za dobivanje spojeva s elementima 15. skupine periodnoga sustava elemenata i kao legirni metal. Rabi se u specijalnim visokotemperaturnim termometrima, u poluvodičkoj tehnologiji kao dotirajuća primjesa, kao aktivator u luminiscentnim nanosima, u lučnim ispravljačima, itd. Galijev arsenid, GaAs i galijev fosfid, GaP, važni su poluvodički materijali za izradbu elektroluminescentnih i telekomunikacijskih komponenata, a galijev se arsenid primjenjuje i kao poluvodički laserski medij. Galijev(III) klorid, GaCl₃, primjenjuje se kao katalizator pri alkiliranju.