gnojiva

gnojiva (engl. fertilizers; njem. Düngern, Düngemitteln; rus. удобрения), prirodne ili industrijski proizvedene tvari koje sadržavaju hranjive elemente potrebne za rast i razvoj biljaka. Prema kem. sastavu mogu biti organska i mineralna. Organska gnojiva sadržavaju veće količine organske tvari biljnoga ili životinjskoga podrijetla bogate hranjivim elementima u obliku složenih organskih spojeva ili jednostavnih mineralnih soli. Najčešće su to različiti otpadci poput stajskoga gnoja i komposta, a rabi se i živa mikrobna biomasa (→ biognojiva). Mineralna ili anorganska gnojiva sadržavaju hranjive elmente u obliku anorganskih spojeva, a dobivaju se izravno iz prirodnih nalazišta (npr. čilska salitra i kalijeve soli), industrijskom preradbom nekih minerala, sintezom u kem. industriji, ili kao sporedni proizvodi metalurške i kem. industrije. Prema broju i udjelu hranjivih elemenata mogu biti jednostavna, jer uglavnom sadržavaju jedan hranjivi element (dušična, fosforna, kalijeva, magnezijeva i vapnena ili kalcijeva gnojiva) i složena (sadržavaju dva ili tri hranjiva elementa, npr. dušik, fosfor, kalij), koja mogu biti miješana (dušik, fosfor i kalij zastupljeni su kao obične mješavine jednostavnih mineralnih gnojiva) ili kompleksna (hranjivi elementi vezani su u kompleksnim kem. spojevima). Organska se gnojiva često nazivaju i prirodnima, a mineralna umjetnim gnojivima (koštano brašno gnojivo je prirodnoga podrijetla, ali se industrijski proizvodi, pa se također ubraja u umjetna gnojiva). Primjenjuju se u poljodjelstvu i vrtlarstvu, ali se zbog sve većeg zagađenja tla i → eutrofikacije primjena umjetnih gnojiva nastoji smanjiti ili potpuno izbjeći održivom ili organsko-biološkom tj. ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. → agrokemikalije