granuliranje

granuliranje (engl. granulation; njem. Aufbaugranulieren; rus. гранулирование), nakupljanje i vezanje manjih čestica u veće nakupine (granule) prisilnom aglomeracijom, tj. uzgibavanjem. Tijekom uzgibavanja u sustav čestica i granula raspodjeljuje se kapljevito vezivo koje zamjenjuje zrak u slobodnom prostoru među česticama (močenje), te dovodi energiju potrebnu za njihovo gibanje. Vezanjem čvrstih čestica i kapi tekućine nastaju primarne granule (nukleacija), koje se međusobnim sudaranjem spajaju u veće nakupine (koalescencija ili srašćivanje). Naknadno dodane čestice navlaženoga praškastoga materijala nakupljaju se na postojećim granulama (oslojavanje), zbog čega se njihova veličina neprestano mijenja, a ukupna masa u sustavu raste ali bez promjene ukupnoga broja nakupina. Zbog sudara se nastale nakupine usitnjuju, i to lomom primarnih granula do početnih sastavnica (fragmentacija), usitnjivanjem na dva ili više dijelova (lom), te smanjenjem veličine granula gubitkom primarnih čestica s površine (habanje, nekada nazivano trenje ili erozija). Te se pojave odvijaju istodobno i određuju svojstva granula (npr. raspodjelu, poroznost, čvrstoću, itd.), a koja će od njih prevladati ovisi o veličini čestica početnoga praškastoga materijala, količini dodanoga kapljevitoga veziva, te uvjetima i trajanju granuliranja. → aglomeracija