Hallov učinak

traži dalje ...

Hallov učinak (engl. Hall effect; njem. Halleffekt; rus. эффект Холла), nastanak el. napona u vodiču ili poluvodiču, koji se nalazi u magn. polju okomitu na smjer struje. Uzrok je sila na el. naboj u gibanju kroz magn. polje (→ Lorentzova sila). Vektor el. polja EH okomit je na vektor struje I i na vektor magn. indukcije B. Hallov napon iznosi: UH = RH ∙ I ∙ B/d, gdje je RH = 1/(n  e) Hallov koeficijent, n gustoća nosilaca naboja, e elementarni naboj, a d debljina pločice. Zbog toga što je Hallov koeficijent u poluvodičima (npr. za indijev arsenid ~ 10–4 m³/C) milijune puta veći nego u kovinskim vodičima (npr. za bakar – 5,4 × 10–11 m³/C), učinak je izrazitiji u poluvodičima. Nazvan po E. H. Hallu. → Hallov generator,  → Hallova sonda, → fluksmetar

HALLOV UČINAK, shema nastanka Hallova napona (magnetsko polje indukcije B djeluje na elektrone koji se gibaju brzinom νe u struji I, silom Fe)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

Hallov učinak. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/hallov-ucinak>.