Internet
traži dalje ...Internet (engl. Internet: međumrežje), najveća svjetski povezana računalna mreža, koja se zasniva na protokolnom slogu TCP/IP i zajedničkom adresnom prostoru. Pristupa mu se javnom telekomunikacijskom mrežom ili lokalnim računalnim mrežama. Nastao je izgradnjom mreže → ARPANET zasnovane na → komutaciji paketa (1969), definiranjem internetskoga protokola (→ protokol, internetski) kao preduvjeta za povezivanje mreže (1982), izgradnjom mreže NSFnet (krat. od engl. National Science Foundation Network: mreža Nacionalne znanstvene zaklade), uspostavljanjem tijela koje vodi razvoj (IETF, akr. od engl. Internet Engineering Task Force: internetska stručna skupina, 1986), otvaranjem Interneta za javnu uporabu i potom uvođenjem → Weba (1990). Odlikuje se jednostavnom nehijerarhijskom arhitekturom međusobno povezanih paketskih mreža, slojevitom organizacijom i otvorenošću prema novim primjenama i uslugama. Internetski protokolni slog sadržava četiri sloja. Najniži prijenosni sloj omogućuje povezivanje i razmjenu podataka različitim sredstvima i mrežama, mrežni sloj izveden je internetskim protokolom (IP), kojim se u mreži usmjeruju paketi, transportni sloj služi za razmjenu podataka između računala s kraja na kraj mreže protokolima → TCP i → UDP, a na vrhu je, za korisnike najvažniji, primjenski sloj. Početne primjene Interneta (→ pošta, elektronička, → prijenos datoteka i rad na udaljenom računalu) proširene su mnogima drugima (pretraživanje, dostupnost i dohvatnost informacija zasnovana na jedinstvenom formatu Weba). Internetu se pristupa s računala u lokalnoj mreži, telefonskom mrežom ili → ISDN-om (→ digitalna mreža integriranih usluga), a u pokretu iz → globalnoga sustava pokretnih komunikacija i mreža → GPRS, → EDGE ili → UMTS. Širokopojasni pristup Internetu većim brzinama ostvaruje se primjenom asimetrične digitalne pretplatničke linije ADSL (akr. od engl. Asymetric Digital Subscriber Line). Zakupljeni vod za stalnu povezanost na Internet rabe tvrtke i organizacije s većim brojem korisnika i zahtjevom za bržim prijenosom podataka. Točke pristupa određene su kao točke nazočnosti PoP (akr. od engl. Point of Presence) davatelja internetske usluge.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.
Internet. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/internet>.