iskoristivost

iskoristivost (engl. recovery, yield; njem. Ausbringung, Ausbeute, Ausziehung; rus. извлечение, выход), 1. u kemiji, omjer broja molova ključnoga reaktanta A koji je prešao u korisni produkt R i početnoga (ulaznoga) broja molova ključnoga reaktanta A. Iskoristivost reaktanta A s obzirom na produkt R izražava se izrazom I_A^R = n_A^R / n_A0, gdje je n_A^R množina reaktanta A koji je prešao u željeni produkt R, a n_A0 ulazna množina reaktanta A. Bezdimenzijska je veličina kojom se procjenjuje iskoristivost (uspješnost) kem. reakcije ili industrijskoga procesa. Uz navođenje brojčane vrijednosti potrebno je znati koji je ključni reaktant, te na koji se produkt odnosi. Omjer između iskoristivosti i → konverzije karakterizira selektivnost reakcije (procesa) s obzirom na dobivanje produkta R iz reaktanta A. – 2. u rudarstvu, izvlačenje rude iz rudnoga bloka ili ležišta. Izražava se koeficijentom iskoristivosti mineralne sirovine k_i = R_k/R, gdje je R_k masa otkopane, a R masa zalihe mineralne sirovine. Gubitci mineralne sirovine nastaju zbog ostavljanja zaštitnih stupova i ploča, propadanja i miješanja mineralne sirovine sa zasipom ili zarušenom krovinom, nejasna dodira mineralne sirovine i pratećih naslaga, slabih mehaničkih svojstava bokova ležišta, poremećenosti ležišta, pojave jalovih proslojaka u mineralnoj sirovini, te tijekom utovara, prijevoza i pretovara. Izražavaju se koeficijentom gubitka mineralne sirovine k_g = R_g/R, gdje je R_g masa izgubljene mineralne sirovine, pa je k_i ∙ k_g = 1. Dopušteni gubitci ovise o vrijednosti mineralne sirovine, pa su za visokovrijedne rude 3…5%, za rude srednje vrijednosti 10…15%, za rude s niskim sadržajem metala 15…20%, a za mineralnu sirovinu relativno male vrijednosti do 50% (→ dobivanje). – 3. u energetici, ponekad istoznačnica za → djelotvornost.