itrij

itrij (engl. yttrium; njem. Yttrium; rus. иттрий), kem. element 3. skupine periodnoga sustava elemenata, mekan srebrnastosivi metal, po svojstvima najsličniji gadoliniju i erbiju. Otapa se u većini mineralnih kiselina, reagira s vodom dajući vodik, a zraku izložena površina prekriva se oksidnim filmom. Može se mehanički obrađivati i malena je udarnoga presjeka, pa slabo apsorbira termalne neutrone. Neznatno je toksičan. Dobiva se iz ksenotima i itrijem bogatih apatita te ostataka pri obradbi uranijevih ruda. Male se koncentracije itrija primjenjuju za povećanje čvrstoće kromnih, aluminijskih i magnezijskih slitina. Itrijev oksid, Y₂O₃, dotiran europijevim oksidom, Eu₂O₃, primjenjuje se za dobivanje crvene boje u katodnim cijevima u boji, u smjesi s oksidima željeza čini vrlo djelotvoran mikrovalni filtar u radarima, a upotrebljava se i u laserskim sustavima. Smjese itrijevih oksida sa željeznim, aluminijevim ili gadolinijevim oksidima imaju važna magnetska i el. svojstva. Intermetalni spoj itrija s kobaltom, YCo₅, danas je najjači stalni magn. materijal, znatno jači od standardnih → alniko trajnih magneta. Otkrio ga je 1794. J. Gadolin.