jeka

jeka, odjek (engl. echo; njem. Hall, Wiederhall, Gegenklang; rus. эхо, отголосок), odbijeni zvuk od neke plohe koji se čuje nakon izravna zvuka. Uzrok joj je u razlici putova rasprostiranja izravnoga zvuka i zvuka odbijena od neke zapreke. Jeka je čujna uz kašnjenje 0,05 s (razlika putova u zraku 17 m) odbijenoga zvuka za izravnim zvukom ako je odbijeni zvuk jednake jakosti kao i izravni, a uz kašnjenje 0,1 s (razlika putova 34 m) čak i kada je jakost odbijenoga zvuka upola manja od izravnoga. Osim što je neugodna za slušanje, jeka otežava razumljivost govora. Pojavljuje se u prostorijama velika obujma i slabe apsorpcije zvuka u stijenama, te u prostorijama nepovoljnih izmjera koje omogućuju velike razlike u putovima izravnoga i odbijenoga zvuka. Može se pojaviti i u razmjerno manjim prostorijama zbog višestrukoga odbijanja zvuka o zidove, a uz glatke i tvrde stijene nastaje i višestruka, tzv. lepršava jeka. U akustičkim dvoranama i gluhim komorama jeka se sprečava posebno oblikovanim stijenama te oblaganjem zidova materijalima koji ne odbijaju zvuk.