kalcij

kalcij (engl. calcium; njem. Kalcium; rus. кальций), kem. element 2. skupine periodnoga sustava elemenata, mekana, srebrnobijela kovina. Može se oblikovati lijevanjem, prešanjem ili valjanjem, dobro provodi el. struju. Površina se na zraku brzo prekrije tankim slojem nitrida, a uz zagrijavanje smjesom oksida i nitrida. S vodom sporo reagira na sobnoj temperaturi, a zagrijan burno, uz oslobađanje vodika. Jedan je od najvažnijih biogenih elemenata, sastavni je dio kostiju i zuba, nužan za normalan rast i razvitak. Utječe na električnu propusnost staničnih membrana, sudjeluje pri kontrakciji mišića, aktivira različite enzime koji sudjeluju u metaboličkim reakcijama, itd. U Zemljinoj je kori vrlo zastupljen, najviše u obliku kalcijeva karbonata, CaCO₃ (→ vapnenac, → dolomit, → mramor, → kreda), iz kojega se najčešće i dobiva, a može se dobiti i elektrolizom taline kalcijeva klorida, CaCl₂, ili aluminotermijskom redukcijom kalcijeva oksida, CaO. U velikim se količinama primjenjuje u proizvodnji željeza i čelika za dezoksidaciju i desulfurizaciju, za povećanje čvrstoće čelikâ koji se rabe u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji, te u proizvodnji opreme za eksploataciju nafte (ventila, cijevi, alata za bušenje i sl.). Rabi se kao geter u vakuumskim sustavima, za legiranje aluminija, bakra i olova, kao reducens pri dobivanju cirkonija, hafnija, vanadija, niobija, itrija, torija i uranija, za uklanjanje kisika, sumpora, fosfora i drugih primjesa, za uklanjanje vode iz organskih otapala, itd. Kalcijev karbonat netopljiv je u čistoj vodi, a polagano se otapa u vodi koja sadržava ugljikov dioksid, pa utječe na tvrdoću vode. Upotrebljava se kao građevni materijal, sredstvo za sušenje, te kao sirovina za dobivanje živoga → vapna. Jako čist i proziran kristal kalcijeva karbonata, kalcit (dvolomac), polarizira svjetlost, pa se upotrebljava za izradbu posebnih optičkih stakala, Nicolovih prizmi (→ polarizator svjetlosti). Kalcijev oksid, živo vapno, upotrebljava se za dobivanje cementa, karbida i amonijaka, kao umjetno gnojivo, pri taljenju kovina, u proizvodnji stakla, te za dobivanje kalcijeva hidroksida (gašeno vapno, Ca(OH)₂), koji se upotrebljava za dezinfekciju, dobivanje vapnenoga mlijeka za ličenje zidova, te za pripremu klasične građevinske žbuke. Kalcijev sulfat, CaSO₄ × 2H₂O, rabi se za izradbu kalupa u kiparstvu, medicini i građevinarstvu (→ gips), te u dozimetrima za zaštitu od zračenja. Kalcijev karbid, CaC₂, sirovina je za dobivanje etina i kalcijeva cijanamida (dušično vapno), CaCN₂, koji se primjenjuje kao umjetno gnojivo, pesticid, herbicid, te za proizvodnju cijanida. Kalcijev cijanid, Ca(CN)₂, primjenjuje se za izluživanje zlata i srebra iz mineralnih sirovina, kao inhibitor pri flotaciji ruda olova i cinka, kao insekticid, za dobivanje cijanovodika i za površinsko cementiranje čelika. Njegovom hidrolizom u vodi nastaje cijanovodik koji je vrlo otrovan za ljude, životinje i ribe.