kalendar

kalendar (engl. calendar; njem. Kalender; rus. календарь), postupak brojenja te usklađivanja računanja trajanja dana, tjedana, mjeseci i godina. Tijekom povijesti bilo je mnogo kalendara, a i danas ih se primjenjuje nekoliko. U gotovo cijelome svijetu prevladava gregorijanski ili grgurski kalendar. Potječe od julinajskoga kalendara, koji je u javnu upotrebu uveo Julije Cezar 46. pr. Kr. Godina julijanskoga kalendara traje 365,25 dana, pa je nešto dulja od stvarne, tzv. tropske godine, koja traje 365,2381...365,2472 dana. Zato su se godišnji događaji u kalendaru pomicali unatrag. Papa Grgur XIII. obnovio je kalendar 1582. tako što je razliku kalendara i prirodnih pojava nakupljenu tijekom 15 stoljeća nadoknadio izostavljanjem 10 dana (nakon 4. listopada 1582. sljedećemu je danu pridan nadnevak 15. listopada). Danas je razlika između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara 13 dana. Kako bi se spriječilo daljnje kašnjenje, uvedene su obične i prijestupne godine (obična godina traje 365 dana, a svaka je četvrta prijestupna i traje 366 dana). Stoljetne su godine prijestupne samo ako je njihov redni broj djeljiv s 400. Godina se dijeli na 12 → mjeseci nejednakih trajanja (28, 29, 30 ili 31 dan). Godinama su pridruženi redni brojevi, računani od procijenjene godine Kristova rođenja. Godinama prije toga događaja pridruženi su redni brojevi u suprotnome smjeru, s naznakom prije Krista (pr. Kr.), s time da ne postoji nulta godina (kao što bi to bilo na brojevnome pravcu). Danima i → mjesecima pridruženi su redni brojevi, s početkom prvoga dana u godini (tzv. Nova godina), kojemu je tako pridružen nadnevak prvi dan prvoga mjeseca, dakle 1. siječnja. Nedostatci su gregorijanskoga kalendara nejednako trajanje godine i mjeseci, mjesec ne sadržava cijeli broj → tjedana, mjeseci počinju u različite dane tjedna, tjedni počinju na različite nadnevke, u kalendarskome mjesecu nekada je četiri, a nekada pet nedjelja. Nadnevak se može saznati samo prebrojavanjem dana u kalendaru.