kalij

kalij (engl. potassium; njem. Kalium; rus. калий), kem. element 1. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo mekan srebrnastobijeli alkalijski metal. Na zraku brzo oksidira, s vodom burno reagira već na –100 °C, dok su reakcije s nekim halogenima eksplozivne. Čuva se pod slojem petroleja. Izotop ⁴⁰K je izvor β-zračenja, ali nije opasan za okoliš. Najvažniji su minerali kalijev glinenac i tinjac, silvin (kalijev klorid, KCl), te dvosoli s magnezijem i kalcijem: karnalit (KCl × MgCl₂ × 6H₂O), kainit (MgSO₄ × KCl × 3H₂O) i polihalit (K₂Ca₂(MgSO₄)₄ × 2H₂O). Kalijeve soli otopljene su u morskoj vodi i drugim slanim vodama. U malim se količinama dobiva redukcijom rastaljena kalijeva klorida s natrijem. Dobro je redukcijsko sredstvo u kem. industriji, a u slitini s natrijem (NaK) prenosi toplinu u nuklearnim reaktorima. Uz kalijev klorid i kalijev hidroksid (KOH, → lužine) najviše se rabi za pripravu soli, npr. kalijeva karbonata (potaša, K₂CO₃, za proizvodnju stakla, sapuna i umjetnih gnojiva), kalijeva nitrata (salitra, KNO₃, za proizvodnju crnoga baruta, stakla i cakline, umjetno je gnojivo i konzervans),  → hipermangana, kalijeva sulfata (K₂SO₄, za proizvodnju boja i eksploziva), kalijeva kromata (K₂CrO₄, za proizvodnju boja, reagens je u analitičkoj kemiji), kalijeva dikromata (K₂Cr₂O₇, rabi se u proizvodnji šibica, u pirotehnici i fotografiji), kalijeva cijanida (cijankalij, KCN, jak otrov, rabi se u galvanoplastici, fotografiji, za dobivanje zlata i srebra iz njihovih ruda, kao insekticid i sredstvo za zadimljavanje), itd. Nužan je sastojak svih biljnih i životinjskih organizama.