klimatizacija

klimatizacija (engl. air-conditioning; njem. Klimatisierung; rus. климатизация), održavanje temperature, vlažnosti i čistoće zraka u prostoriji u zadanim granicama, neovisno o vanjskim uvjetima. Komforna klimatizacija osigurava ugodan boravak ljudi u stanovima, kinima, kazalištima, trgovinama, uredima i drugim prostorima, a industrijska klimatizacija održava mikroklimu prema potrebama proizvodnoga procesa ili proizvoda. Veći uređaji za klimatizaciju omogućuju grijanje, hlađenje, prozračivanje i održavanje vlažnosti zraka prostorije, a oni manji samo grijanje i hlađenje. Manje su jedinice npr. prozorski ili razdvojeni klimatizatori. Za veće se skupine prostorija primjenjuju klimatizacijske komore, ormari ili centrale, a čine ih komora za miješanje svježega i optočnoga zraka, filtar, predgrijač, hladnjak, ovlaživač, dogrijač i ventilator za optok zraka. Filtrom se uklanjaju mehaničke i biološke nečistoće (npr. u bolnicama), a predgrijačem se zimi uređaj štiti od smrzavanja. Vlažnost zraka regulira se zajedničkim djelovanjem ovlaživača, hladnjaka i dogrijača. Prema izvedbi sustava klimatizacija se razvrstava na zračnu, zračno-vodenu i na vodenu. Zračni sustavi imaju središnju pripremu zraka, koji se u pojedine prostorije vodi jednokanalnim ili dvokanalnim razvodom (dogrijač i hladnjak su u posebnim kanalima za topli ili hladni zrak). Te se struje u potrebnom omjeru miješaju u posebno izvedenu strujnom otvoru, što omogućuje prilagođivanje potrebama svake prostorije posebno. U zračnovodenim sustavima središnje pripremljeni zrak dogrijava se toplom vodom u grijaćoj ili indukcijskoj jedinici u svakoj prostoriji. Vodeni sustav postiže željenu temperaturu samo uz pomoć ventilokonvektora (→ konvektor), smještenih u svaku prostoriju, napajanih toplom i hladnom vodom. Zajedničkim dvocijevnim razvodom dovodi se topla voda u ogrjevni pogon, a hladna voda u rashladni, dok se četverocijevnim razvodom opskrbljuju odvojeni rashladni i ogrjevni izmjenjivači u konvektoru.