letjelice, međuplanetarne

letjelice, međuplanetarne, međuplanetarne sonde (engl. space probes, interplanetary probes; njem. Raumsonden, interplanetare Sonden; rus. межпланетные космические станции), svemirske letjelice namijenjene istraživanju Sunčeva sustava izvan Zemljine orbite. To su potpuno automatizirane, robotske letjelice predviđene za autonoman višegodišnji rad. Nekima se od njih provode istraživanja iz daljine, npr. tijekom proleta pokraj jednoga ili više planeta. Precizniji se podatci prikupljaju daljinskim istraživanjima letjelica koje ulaze u orbitu oko promatranoga tijela (tzv. orbiteri) te katkada i više godina kruže oko njega. Uzorci tla ili atmosfere ispituju se letjelicama koje se spuštaju na površinu. Neke su od njih predviđene za meko spuštanje, pri čem im se brzina dovoljno smanji kako bi se izbjegla oštećenja. Takve letjelice nose instrumente na nepokretnoj platformi, ili su opremljene automatskim terenskim vozilom. Neke letjelice o površinu udaraju znatnom brzinom (tzv. penetratori), kako bi se poput projektila zarile u tlo te tako mogle proučiti njegove uzorke i s nekoliko metara dubine. Letjelice namijenjene istraživanju atmosfere obavljaju mjerenja tijekom leta padobranima ili balonima. Katkada su međuplanetarne letjelice predviđene i za povratak na Zemlju s prikupljenim uzorcima ili pak te uzorke vraćaju posebnim sondama. Glavni dio međuplanetarnih letjelica čine istraživački instrumenti, a sve su letjelice opremljene i pomoćnim sustavima (npr. računalnim, navigacijskim, komunikacijskim, energetskim, potisnim), koji omogućuju odvijanje njihove misije. Prve su takve bile amer. letjelice programa Mariner i sovjetskoga programa Venera, kojima su 1962–71. istraživani Mars i Venera. Osim planeta Sunčeva sustava, međuplanetarnim se letjelicama istražuju kometi i asteroidi (npr. jap. Sakigake i Susei, europski Giotto) te Sunca (europsko-amer. Ulysses i SOHO). Letjelice Pioneer 10 i 11 te Voyager 1 i 2, nakon što su postignule treću kozmičku brzinu, napustile su Sunčev sustav. U novije doba međuplanetarne letjelice obavljaju sve složenije zadaće. Tako je amer. letjelica Galileo istraživala Veneru, Jupiter i njegove najveće mjesece (1994–2003), europsko-amer. letjelica Cassini/Huygens stigla je 2004. do Saturna, provela njegovo istraživanje iz orbite te ispustila sondu na njegov mjesec Titan, a Mars su istraživale letjelice npr. Mars Global Surveyor i Mars Pathfinder (SAD, 1996), Mars Odyssey (SAD, 2001), Mars Exploration Rovers s automatskim vozilima Spirit i Opportunity (SAD, 2003) te Mars Express (Europa, 2003).