ležaj

ležaj (engl. bearing; njem. Lager; rus. подшипник), 1. u strojarstvu, strojni element koji se upotrebljava za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i sl.) na nepokretne dijelove (npr. postolja, kućišta i sl.). Uz prijenos sila s jednoga elementa na drugi, osnovna mu je zadaća smanjivanje trenja među njima. Prema smjeru djelovanja sila, može biti poprečni i uzdužni. Poprečni ili radijalni ležaj prenosi sile okomite na os ležaja, a uzdužni (odn. aksijalni, uporni ili odrivni) ležaj preuzima sile koje djeluju u smjeru njegove osi. Postoji i kombinirani, radijalno-aksijalni ležaj. Prema načinu rada, može biti klizni i kotrljajući. U kliznom ležaju ležajni se dio osovine ili vratila (čep ili rukavac) oslanja na glatku, izdašno podmazivanu valjkastu plohu (tzv. blazinica, posteljica ili čahura). Kotrljajući ili valjni ležaj ima između osovine i tijela ležaja umetnut niz valjnih tijela (npr. valjaka ili kuglica), koja se tijekom rada kotrljaju. Budući da je trenje klizanja veće od trenja kotrljanja, i gubitci su kod kliznih ležajeva veći, pa se oni uglavnom rabe samo za velika opterećenja (npr. u generatorima, vodnim turbinama hidrocentrala). – 2. u građevinarstvu, dio konstrukcije preko kojega se opterećenje konstrukcije ili njezina dijela prenosi na potpornu konstrukciju ili temelj. Prema stupnju slobode gibanja što ga omogućuje konstrukciji, razlikuje se pomični i nepomični ležaj. Pomični ležaj omogućuje translatorne pomake u svim smjerovima, samo u određenim smjerovima, ili samo u jednom smjeru. Može biti konstruiran tako da omogućuje ili sprečava zaokretanje. Nepomični ležaj sprječava samo translatorne pomake, a pritom omogućuje zaokretanje, ili pak sprečava obje vrste pomaka. Prema materijalu ležaj može biti betonski, armiranobetonski, čelični, elastomerni ili teflonski. Elastomerni ležaj omogućuje ograničene translatorne i rotacijske pomake. Ležajevi mogu biti jednostavni ili vrlo složeni, što ovisi o vrsti i svojstvima konstrukcije koju nose.