lijev

lijev (engl. casting; njem. Guß; rus. литьё), kovina od koje se izrađuje odljevak željena oblika. Lijevovi na osnovi željeza mogu biti s niskim (čelični) ili s visokim udjelom ugljika (željezni). Granicu između njih određuje koncentracija ugljika koja pri skrućivanju prouzročuje eutektičku reakciju (iz taljevine se izdvaja grafitni ili ledeburitni eutektik), do koje dolazi samo u čistome sustavu željezo-ugljik pri koncentraciji ugljika od 2,11% (najveća topljivost ugljika u austenitu). Željezni se lijevovi tradicijski razvrstavaju po boji prijeloma na sive i bijele. Prema obliku (strukturi) izlučenoga ugljika razlikuju se sivi, nodularni, vermikularni, tvrdi, tvrdokorni, melirani, te temperni, prema sastavu nelegirani i legirani, a prema namjeni lijevovi otporni na trošenje, koroziju, visoke temperature, itd. Osim željeznih, postoje i lijevovi od teških obojenih kovina (na osnovi bakra, nikla, cinka, olova, kositra itd.) i lijevovi od lakih obojenih kovina (na osnovi aluminija i magnezija). Lijevovi na osnovi željeza lijevaju se pretežito u jednokratnim kalupima, a lijevovi na osnovi obojenih kovina više u → kokilama, te centrifugalnim i tlačnim lijevanjem. Označivanje i vrste pojedinih lijevova preporučeni su hrvatskim, europskim i međunarodnim normama. → odljevak