lokomotiva

lokomotiva (engl. locomotiv; njem. Lokomotive; rus. локомотив), željezničko vozilo za vuču ili potiskivanje (guranje) vučenih vozila. Glavni su joj dijelovi pogonski i slobodni osovinski sklopovi, vozno postolje (kruto ili okretno), sanduk, prostor za smještaj prijenosnih, upravljačkih te pogonskih uređaja (strojarnica) i dr. Prema vrsti pogona lokomotive mogu biti parne, električne i dizelske. Parna lokomotiva pogoni se stapnim parnim strojem i vodenom parom kao radnim medijem. Prvu parnu lokomotivu za javni promet (Locomotion) izradio je G. Stephenson 1825. Usavršavanjem dizelskih i el. vučnih vozila uglavnom je istisnuta iz uporabe. Dizelska lokomotiva ima Dieselov motor kao pogonski stroj te mehanički, hidraulični ili el. prijenos snage. Dizelsko-električna lokomotiva ima Dieselov motor s el. prijenosom snage na pogonske osovine. Električna lokomotiva pogonjena je elektromotorima. Napaja se iz kontaktnoga voda ovješena iznad tračnica preko klizača (npr. pantograf) ili iz voda položena na tlo između tračnica (npr. podzemne željeznice). Može biti pogonjena istosmjernom el. strujom (napona 400…3000 V) ili izmjeničnom (jednofazna ili trofazna, napona 3,7…25 kV, različitih frekvencija). Jednofazna lokomotiva s istosmjernim pogonom napaja se strujom 25 kV (50 Hz), ili 15 kV (16 2/3 Hz), s istosmjernim vučnim motorima. Tiristorska lokomotiva ima izmjenični sustav napajanja s tiristorskom regulacijom vučnoga strujnoga kruga. Višesustavna lokomotiva izvedena je za vuču vlakova na prugama s različitim sustavima el. napajanja. Može biti dvosustavna, trosustavna ili čak četverosustavna (vrlo rijetko). Prednost im je prilagodljivost primjene. Prvu uspjelu el. lokomotivu konstruirao je 1879. W. Siemens. Prema namjeni, lokomotive mogu biti industrijske (prometuju na industrijskim kolosijecima u krugu pogona, obično konstrukcijski prilagođene specifičnim potrebama), pomoćne (za vuču ili zamjenu neispravnoga vučnoga vozila), potiskivalice/rivalice (priključuju se na kraj vlaka, a koriste se obično za vrlo teške vlakove te na usponima), putničke (građene posebno za vuču putničkih vlakova, s razmjerno velikom instaliranom snagom i malom masom), teretne (namijenjene vuči teretnih vlakova, razvijaju razmjerno manje brzine i imaju veću masu radi osiguranja veće adhezijske sile), višenamjenske (konstrukcijski namijenjene vuči putničkih i teretnih vlakova) i ostale.