nuklearno oružje

nuklearno oružje, nuklearna bomba, atomska bomba (engl. nuclear weapon; njem. Kernwaffen; rus. ядерное оружие), fisijsko oružje za masovno uništavanje trenutačnim oslobađanjem golemih količina nuklearne energije u obliku tlačnoga udara, zračenja te toplinskoga i svjetlosnoga bljeska. Zasniva se na nuklearnoj fisiji fisibilnih nuklida kao što su uranij U-235 ili plutonij Pu-239. Fisija nastupa ako je masa uzorka veća od kritične mase. To se postiže sastavljanjem odvojenih potkritičnih masa ili stlačivanjem potkritične mase s pomoću kem. eksploziva. Lančana se reakcija proširuje na ukupnu masu, uz oslobađanje nuklearne energije. Razorna se moć takva oružja izražava masom kem. eksploziva usporediva učinka, a u prvim je nuklearnim bombama bačenima na Hiroshimu i Nagasaki 1945. bila ~ 20 000 tona trinitrotoluena. Pri nuklearnoj eksploziji, osim udarnoga vala kakav bi nastao od kem. eksploziva, nastaje i jako ionizirajuće zračenje neutrona i drugih čestica te γ-zračenje. Zagrijavanjem isparenih materijala oružja i atmosfere na vrlo visoke temperature, nastaje vatrena kugla, koja uz bljesak spaljuje okolinu. Unatoč uništenju dvaju gradova i pogibije stotina tisuća stanovnika, sljedećih su desetljeća, tijekom tzv. hladnoga rata, načinjena oružja stotine puta većih razornih snaga. Tek se od posljednjih desetljeća XX. st. nastoje zaustaviti pokusne eksplozije i širenje nuklearnoga oružja. A. Einstein i B. Russel dramatično su još 1937. upozorili na opasnost primjene nuklearnoga oružja za čovječanstvo (Russel-Einsteinov manifest). → lančana reakcija, → neutronska bomba, → termonuklearna bomba