obojeni metali

traži dalje ...

obojeni metali (engl. nonferrous metals; njem. Buntmetalle, Nichteisenmetalle; rus. цветныe металлы), kovine (izuzev željeza) s određenim zajedničkim fizikalnim i kem. svojstvima (aluminij, bakar, cink, olovo i dr.). Proizvode se iz ruda (primarna sirovina), ali sve više i iz sekundarnih sirovina (~ 30% u ukupnoj proizvodnji) pirometalurškim i hidrometalurškim postupcima. Zbog velike raznolikosti razvrstavaju se prema fizikalno-kemijskim svojstvima i uporabi. Obojeni metali mogu biti nereaktivni (bakar, nikal, olovo, kobalt, zlato, srebro) i reaktivni (aluminij, titanij, magnezij, cink, uranij). Nereaktivni se proizvode bez poteškoća oksidacijom tijekom odvijanja reakcija, dok je za proizvodnju reaktivnih potrebna posebna oprema ili obradba (npr. vakuum, inertna atmosfera i sl.). S obzirom na gustoću obojeni metali mogu biti laki (npr. aluminij, magnezij) i teški (npr. olovo). Upotrebljavaju se u elektrotehnici, građevinarstvu, brodogradnji, automobilskoj, prehrambenoj, kem. industriji i dr.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

obojeni metali. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 12.9.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/obojeni-metali>.