osunčavanje

traži dalje ...

osunčavanje, insolacija (engl. insolation; njem. Besonnung, Sonneneinstrahlung; rus. облучение солнцем, инсоляция), izloženost nekoga predmeta, građevine ili prostora sunčanim zrakama. Zbog fiziološkoga djelovanja osunčavanja na ljudski organizam, važan je dio oblikovanja životnih prostora. Osnova je prirodne rasvjete, uništava bakterije i potiče životne funkcije, ali prejako osunčavanje može imati i negativne posljedice, kao što su npr. pretjerano zagrijavanje prostora, blještavilo i dr. Zato se u skladu sa zemljopisnim položajem odabire odgovarajuća orijentacija građevine, a pojedini se otvori oblikuju i dimenzioniraju u skladu s njihovom funkcijom i željenim prostornim ugođajem. Učinak osunčavanja ovisi o atmosferskim prilikama, zemljopisnoj širini i godišnjem dobu, ali je važan i izbor materijala na koji djeluje, tj. njegov stupanj reflektiranja (albedo) i boja (bijela boja zida zagrijava se na ~30 °C, a tamna na ~70 °C). Budući da utječe na mikroklimu prostora, postoje preporuke i propisi o djelovanju osunčavanja i zaštiti od njega. Tako je npr. poželjno da prostorije namijenjene boravku djece imaju četiri sata dnevnoga osunčavanja, da spavaonice nisu izložene zapadnomu osunčavanju, zidovi i krovovi trebaju udovoljavati propisima o → faznom pomaku i toplinskome prigušenju (→ prigušenje, toplinsko), a prostori prekomjerno izloženi osunčavanju trebaju biti zaštićeni → brisolejima, → rebrenicama i dr.

OSUNČAVANJE, za ljetnoga (lijevo) i zimskoga solsticija (desno)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

osunčavanje. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/osuncavanje>.