radioaktivnost

traži dalje ...

radioaktivnost (engl. radioactivity; njem. Radioaktivität; rus. радиоактивноcть), pojava odašiljanja ionizirajućega zračenja pri pretvorbi nestabilnih atomskih jezgara, tzv. radionuklida. Može biti spontana (prirodna radioaktivnost) ili potaknuta (umjetna radioaktivnost). Odvija se sa stalnom vjerojatnošću raspada u vremenu. Broj se radioaktivnih jezgara smanjuje s vremenom po opadajućem eksponencijalnom zakonu, te nikada ne padne na nulu. Zbog toga se navodi vrijeme za raspad dijela početnih jezgara. U vremenu poluraspada raspadne se polovica jezgara. Odašilju se α-čestice, β-čestice (elektroni i pozitroni) i fotoni γ-zračenja. Aktivnost izvora broj je raspada ili prijelaza u vremenu, a izražava se jedinicom bekerel (Bq = s1). U prirodi se nalaze radionuklidi koji potječu iz vremena postanka našeg dijela svemira ili Zemlje (praradionuklidi) ili njihovi potomci. Većina se prirodnih radionuklida može razvrstati u tri od četiriju mogućih nizova, nazvanih prema početnim radionuklidima: torijev, neptunijev, uranijev i aktinijev niz, koji završavaju jednim od stabilnih izotopa olova ili bizmutom 209Bi. Postoji i nekoliko radioizotopa izvan radioaktivnih nizova, od kojih je najvažniji izotop kalija K-40, koji je kao sastavni element kostiju, izvor unutarnjega zračenja u ljudskom tijelu. Nuklearnom fisijom ili nuklearnim reakcijama u akceleratorima stvoreno je više od tisuću umjetnih radioizotopa. Tvari koje sadržavaju radioizotope nazivaju se radioaktivnim tvarima. → otpad, radioaktivni

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

radioaktivnost. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/radioaktivnost>.