regulacija

regulacija (engl. control engineering; njem. Regelungstechnik; rus. техника регулирования), u tehnici, djelovanje na neki tehnološki proces kako bi se jedna ili više procesnih veličina (regulirana veličina) održavala na željenoj razini unatoč utjecajima okoline. Racionalna regulacija neke veličine ostvaruje se mijenjanjem njezina iznosa na temelju usporedbe stvarne veličine sa željenom (zadanom) vrijednošću. Informacija o stvarnoj vrijednosti regulirane veličine dobiva se mjerenjem s pomoću mjernoga pretvarača. Razlika između zadane i stvarne vrijednosti regulirane veličine jest regulacijsko odstupanje (otklon). Svrha je regulacije minimiziranje regulacijskoga odstupanja tijekom vremena. Ako promjene jakosti provodi čovjek, regulacija je ručna, a ako ju ostvaruje tehnički uređaj, regulacija je automatska (→ automatizacija). Djelotvornost regulacije ovisi o načinu na koji promjene upravljivoga djelovanja prate promjene regulacijskoga odstupanja. Taj je način određen algoritmom kojim se informacija o regulacijskom odstupanju pretvara u informaciju o potrebnoj jakosti upravljivoga djelovanja, a regulator je uređaj koji tu pretvorbu ostvaruje. Promjena jakosti upravljivoga djelovanja ostvaruje se uz pomoć izvršne sprave (npr. regulacijski ventil, elektrotehnički uređaji poput sklopkâ, pojačala i promjenljivih otpora), koja prema sadržaju informacije sadržane u upravljačkome signalu fizički provodi upravljivo djelovanje. Mjerni pretvarač, regulator i izvršna sprava čine regulacijski uređaj, koji zajedno s reguliranim procesom tvori jedinstveni regulacijski sustav. Regulacijski sustav s regulacijom jedne procesne veličine naziva se regulacijskim krugom. Djelovanje regulatora na upravljivo djelovanje može biti diskontinuirano ili kontinuirano, o čem ovisi točnost regulacije, ali i cijena regulacijskoga uređaja.