regulacijske građevine

regulacijske građevine (engl. river regulation structures; njem. Regelungsbauwerke; rus. регулирующие сооружения), građevine kojima se utvrđuje korito vodotoka. Razlikuju se konačne regulacijske građevine, kojima se korito stabilizira, i pomoćne regulacijske građevine, kojima se na pojedinim mjestima potiče riječna erozija ili taloženje i zapunjivanje nanosom, pa se tako korito priprema za lakšu i jeftiniju gradnju konačnih građevina. Prema položaju u odnosu na os vodotoka regulacijske građevine mogu biti uzdužne i poprečne. Obaloutvrda štiti obalu od riječne erozije, umiruje vodotok uz obalu i oblikuje pravilno geometrijski obalu. Sastoji se od temelja, tijela i zaštitne obloge. Regulacijska naslaga (kamena naslaga) izvodi se izvan korita vodotoka, uzduž regulacijske linije nove obale kako bi se ona stabilizirala. Dio obalnoga kopna između obale vodotoka i regulacijske naslage izlaže se riječnoj eroziji (podlokavanju, potkopavanju). Proširenjem i približavanjem erozije regulacijska se naslaga urušuje na novi obalni pokos (nastao podlokavanjem stare obale), i zaštićuje ga od daljnje erozije. Regulacijska pregrada poprečna je regulacijska građevina koja se obično gradi između riječnoga otoka i obale kako bi se smanjila ili potpuno prekinula protočnost riječnih rukavaca. Ako se presijeca riječni meandar, izgradnjom pregrade postojeće glavno korito gubi svoju funkciju. Sastoji se od tijela i temelja, a dijelovi su poprečnoga profila kruna, nizvodna i uzvodna bankina te nizvodni i uzvodni pokosi. Regulacijski nasip građevina je od nasuta zemljana materijala iz neposredne blizine za zaštitu poljoprivrednoga ili urbanoga područja od poplava. Gradi se uzduž vodotoka (glavni regulacijski nasip), po priobalnom obodu poljoprivrednoga zemljišta (melioracijski nasip) ili po obodu urbanoga područja (obuhvatni nasip). Melioracijski nasip za obranu poljoprivrednoga područja od tipičnih velikih voda u vegetacijskom razdoblju naziva se ljetnim nasipom. Zečji nasip privremen je mali nasip koji se gradi za neposrednu obranu od poplave. Regulacijski prag poprečna je regulacijska građevina kojom se stabilizira ili utvrđuje dno korita na projektiranoj dubini (koti). Izgradnjom pragova u nizu stabilizira se uzdužni profil korita vodotoka, a na mjestima velikih dubina vodotoka služe za poticanje naplavljivanja riječnoga dna nanosom. Regulacijskim prokopom presijeca se meandar, pa se skraćuje trasa riječnoga toka i povećava propusna moć riječnoga korita, tj. protok vode, pronos nanosa i leda. Sastoji se od kinete, deponija iskopanoga materijala i regulacijske naslage na mjestima projektiranih obala. Regulacijski štit (regulacijski skretač) je građevina kojom se usmjerava poprečno strujanje vode pa se prema potrebi potiče ili sprečava riječna erozija. Uglavnom se postavlja pod određenim kutom u odnosu na vodotok, a može biti površinski, lebdeći, pridneni ili kombinirani. Regulacijsko pero (naper ili perunica) poprečna je regulacijska građevina u koritu rijeke kojom se strujanje vode odbija od napadnute obale i utvrđuje nova obalna crta. Obično se gradi sustav od više pera u nizu, najčešće pod kutom 90° u odnosu na smjer toka vode, ali mogu biti i zakrenuta prema toku (uzvodna ili inklinatorna pera) ili od toka (nizvodna ili deklinatorna pera).