srebro

traži dalje ...

srebro (engl. silver; njem. Silber; rus. серебро), kem. element 11. skupine periodnoga sustava elemenata, sivobijela sjajna kovina koja se lako kuje i rasteže u listiće te izvlači u žicu. U prirodi se nalazi u elementarnome obliku, najčešće uz olovo ili bakar, te u rijetkim rudama argentitu i srebrno-bakrenom sulfidu. Kemijski je relativno inertno, na sobnoj temperaturi ne oksidira na zraku, ali nakon duljega vremena potamni od tragova sumporovodika. Ima najvišu toplinsku i el. vodljivost od svih kovina te visoku refleksivnost (osobito u infracrvenome i vidljivom dijelu spektra), a zbog visoke je elektronegativnosti vrlo otporno na koroziju. Ne otapa se u neoksidirajućim kiselinama, otapa se u dušičnoj i vrućoj koncentriranoj sumpornoj kiselini, a otapanje u zlatotopci brzo se zaustavlja jer se na površini stvara zaštitni sloj srebrnoga(I) klorida. Oko 80% srebra dobiva se pri eksploataciji i metalurškoj preradbi olovno-cinkovih i bakrenih ruda, a ostatak iz samorodnoga srebra i njegovih ruda, te iz sekundarnih sirovina (otpadci fotografskoga materijala, demonetizirani srebrni novac, stari nakit, ukrasni predmeti i posuđe, otpadci slitina za lemljenje i dijelovi konstrukcija sa srebrnim lemom, otpadni elektronski uređaji, itd.). Služi za posrebrivanje manje plemenitih kovina ili slitina, za izradbu zrcala, nakita i kovanoga novca, u elektrotehnici i elektronici za izradbu dobro vodljivih, na koroziju otpornih kontakata i vodljivih nanosa u tiskanim strujnim krugovima, u smjesi sa srebrnim oksidom i cinkom za izradbu baterija male mase i obujma i velika el. kapaciteta, itd. Zbog baktericidnoga djelovanja srebrnih iona (Ag+), srebro se upotrebljava i za pripravu lijekova, u kirurgiji i stomatologiji, za dezinfekciju i sterilizaciju vode za piće i izradbu posuđa i pribora za jelo. Srebrne se slitine upotrebljavaju kao tzv. tvrdi lemovi za lemljenje ugljičnih i legiranih čelika, bakra, nikla, titanija i slitina plemenitih kovina. Najvažniji su srebrni spojevi srebrni(I) klorid, AgCl (dodaje se fotografskoj emulziji, jer se djelovanjem svjetlosti reducira do kovine, što uzrokuje zatamnjenje sloja izloženoga svjetlosti), srebrni(I) nitrat, AgNO3 (upotrebljava se u medicini, u fotografskoj industriji, kao reagens u analitičkoj kemiji, za proizvodnju zrcala, te za dobivanje srebra i drugih srebrnih spojeva), srebrni(I)-oksid, Ag2O (upotrebljava se za proizvodnju katodnih depolarizatora primarnih izvora struje i kao katalizator), itd.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.

Citiranje:

srebro. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.4.2025. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/srebro>.