staklo
traži dalje ...staklo (engl. glass; njem. Glas; rus. стекло), amorfna anorganska prozirna tvar, smjesa silikata s alkalijskim i zemnoalkalijskim oksidima, koja se dobiva taljenjem sirovina i brzim hlađenjem taline do velike viskoznosti, bez kristalizacije. Propušta vidljivi dio spektra elektromagnetskoga zračenja, velike je čvrstoće i tvrdoće, ali i vrlo krto i podložno lomu. Loše provodi toplinu, otporno je na djelovanje vode, kiselina (osim fluorovodične), soli, alkohola i drugih organskih otapala, ali se razara dovoljno dugim zagrijavanjem s alkalnim otopinama. Najčešće je građeno od tetraedara silicijeva dioksida (SiO2) međusobno nepravilno povezanih u trodimenzijsku mrežu (→ silikati). Proizvodi se od osnovnih sirovina (sadržavaju elemente koji ulaze u sastav stakla: kremeni pijesak, kalcinirana soda, potaša, vapnenac, dolomit, minij, glinica, itd.), razbijenoga otpadnoga stakla (25...80% osnovnih sirovina) i pomoćnih sirovina za naknadnu obradbu (sredstva za bistrenje, obezbojenje, bojenje i zamućivanje). Nakon pripreme sirovine se tale u staklarskoj peći, nastala se talina hladi do temperature i viskoznosti pogodnih za oblikovanje proizvoda koji se potom hlade, te im se površina obrađuje brušenjem, graviranjem, poliranjem, matiranjem, itd. Osnovni su staklarski proizvodi šuplje staklo (ambalažno staklo, stakleno posuđe, staklene cijevi, staklo za rasvjetna tijela i žarulje), koje se proizvodi prešanjem, puhanjem ili kombinacijom prešanja i puhanja, ravno staklo (staklene ploče za ostakljivanje prozora, izloga, namještaja i vozila), koje se proizvodi izvlačenjemili lijevanjem i valjanjem, te staklena vlakna (→ vlakno, stakleno), što se rabe kao izvanredan termički i akustični izolacijski materijal u obliku vate, vune, svile i ploča (→ optičko vlakno). Prema kem. sastavu razlikuje se natrijsko staklo, koje služi za proizvodnju prozorskoga i ambalažnoga stakla (boce, staklenke i sl.), olovno staklo, koje služi kao optičko staklo za izradbu leća i prizama za kamere, mikroskope, dalekozore i druge optičke aparate i uređaje te za izradbu kristalnoga stakla, vrlo tvrdo i teško taljivo alumosilikatno staklo, otporno prema vodi i kiselinama, borosilikatno staklo, za proizvodnju laboratorijskoga posuđa, te → kremeno staklo, koje se sastoji samo od silicijeva dioksida, a vrlo je otporno prema naglim promjenama temperature i prema kemikalijama te dobro propušta vidljivo i ultraljubičasto zračenje.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.
staklo. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 4.4.2025. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/staklo>.