stroncij

stroncij (engl. strontium; njem. Strontium; rus. cтронций), kem. element 2. skupine periodnoga sustava elemenata, mekan srebrnobijeli metal, po kem. svojstvima najsličniji kalciju. Burno reagira s vodom i oksidansima, na zraku brzo oksidira, a na vlažnom se zraku zapali. Vrlo se lako otapa u kiselinama. U prirodi se pojavljuje kao mineral celestin (stroncijev sulfat, SrSO₄) i rjeđe kao stroncijanit (stroncijev karbonat, SrCO₃), iz kojih se dobivaju ostali stroncijevi spojevi. Radioaktivni izotopi stroncija nastali pri nuklearnim eksplozijama, osobito dugoživući izotop ⁹⁰Sr (vrijeme poluraspada ~ 28 godina), vrlo su opasni jer mogu lako kontaminirati hranu (npr. povrće i mlijeko), a u tijelu se nakupljaju ugrađivanjem u kosti. Elementarni stroncij nema znatnije praktične primjene, osim izotopa ^9OSr, koji je zasada najbolji poznati beta-emiter, pa služi kao izvor el. energije u nuklearnim termoelektričnim generatorima na međuplanetarnim letjelicama (npr. Voyager 1 i Voyager 2). Stroncijev oksid, SrO, primjenjuje se u keramičkoj industriji, stroncijev titanat, SrTiO₃, u optici zbog velika indeksa loma svjetlosti i disperzivnosti, a stroncijev sulfat, stroncijev nitrat, Sr(NO₃)₂ i stroncijev karbonat u pirotehnici zbog lijepe crvene boje.