stupovni redovi

stupovni redovi (engl. columnar orders, classical orders; njem. Säulenordnungen; rus. архитектурные ордера), u klasičnoj arhitekturi, inačice oblikovne interpretacije stupa s gredama koje nosi. U grčkoj arhitekturi, koja je osnova klasične gradnje, razvijeni su dorski, jonski i korintski stupovni redovi. Poslije je na tlu Italije, nastao toskanski red te kompozitni red, što su ga prema korintskom i jonskom redu razvili Rimljani. Svi su zasnovani na preciznim odnosima izmjera iz kojih proizlazi nedvojbeni sklad. Dorski stupovni red najstariji je grčki red, a sastoji se od osnovnoga tijela stupa kružnoga presjeka bez baze i kapitela, na kojem leži greda. Stup je oblikovan s dvadeset vertikalnih užljebina (kanelura) elipsoidnoga presjeka, a od donje se trećine blagom linijom (entazis) suzuje prema vrhu. Kapitel je oblikovan poput sploštena kružnoga kamena (ehinus), iznad kojega je kvadratična ploča (abak) kao spojni element s arhitravom, dok se s donje strane preko prstena (anuli), vrata (trahelij) i užljebina (hipotrahelij ili epitrahelij) povezuje s osnovnim tijelom. Na stupovima leži sustav greda (trabeacija, epistel, entablatura), koji prihvaća krovno opterećenje s pomoću osnovnih nosača (arhitravi). Iznad arhitrava razvija se friz u kojem se izmjenjuju triglifi i metope natkrivene vijencem sastavljenim od geizona i sime (žlijeba). Metope su često obojane i plastično obrađene reljefima, a iznad triglifa i ispod njih nalaze se mutuli i regule s gutama. Pad krovnih ploha oblikuje na prednjem i stražnjem pročelju trokut timpanona, unutar kojega se često nalazi bogat skulpturalni prikaz, a na njegovim se krajevima i vrhu pojavljuju ukrasni elementi (akroterij). Stupovi bez baze leže na stepeničastu postamentu (krepidoma) s gornjom pločom (stilobat), ispod nje se teret preko stereobata prenosi na temelje (eutinterij). Jonski stupovni red oblikuje se bogatijom likovnom interpretacijom i kapitelom na kojem se ističu plastične linije voluta. Abakus i ehinus oblikovani su ovulima, strelicama, listovima vodenoga bilja, astragalom, itd. Entablatura sadržava bogato likovno obrađenu simu, geizon, vučji zub, kimu te troslojni arhitrav. Jonski stupovni red ima bazu koja se u osnovi sastoji od slijeda što ga čine torus, trahelijus, torus, te podložne ploče plinte, odn. spire. Korintski stupovni red najdekorativniji je među grčkim redovima, s vitkijim stupom i karakterističnim kapitelom oblikovanim akantovim lišćem postavljenim u jednom ili dvama nizovima.