uranij

uranij (engl. uranium; njem. Uran; rus. уран), radioaktivni kem. element iz skupine aktinoida, vrlo tvrda kovina srebrnobijele boje. Praškasti uranij sporo se otapa u hladnoj vodi, a vrlo brzo na 100 °C, lako se otapa u kiselinama (osim u dušičnoj), a u lužinama se ne otapa. Može se kovati. Prirodni je uranij smjesa triju nestabilnih izotopa: U-238 (99,274%, kojemu je vrijeme poluraspada 4,5 × 10⁹ god.), U-235 (0,72%, vrijeme poluraspada 7 × 10⁸ god.) i U-234 (0,006%, vrijeme poluraspada 2,5 × 10⁵ god.), koji se raspadaju uz odašiljanje α-čestica. Jedini je prirodni fisibilni nuklid izotop uranij-235, a fisiju uranija-238 mogu potaknuti tek neutroni energije od najmanje 1,2 MeV. Uranij-238 u fisijskom se reaktoru ponaša kao oplodni nuklid, jer apsorpcijom neutrona prelazi u plutonij-239, važan umjetni fisibilni nuklid. Izotop uranij-233 umjetno se stvara bombardiranjem torija neutronima. Uranijski su minerali (oksidi, silikati, fosfati i vanadati) vrlo rašireni u Zemljinoj kori. Najvažnije su uranijeve rude uranijev smolinac (uranit, pehblenda, U₃O₈), iz kojega se dobiva taljenjem s natrijevim karbonatom i nitratom, te karnotit (kalijev uranil vanadat, KUO₂VO₄). Služi kao → nuklearno gorivo u termičkim reaktorima, kao antikatoda za dobivanje visokoenergetskoga rendgenskoga zračenja, te u nuklearnome oružju. Plinoviti uranijev heksafluorid, UF₆, služi za obogaćivanje uranija izotopom U-235.