volfram

volfram (engl. tungsten; njem. Wolfram; rus. вольфрам), kem. element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrda, srebrnobijela kovina. Postojan je na zraku i otporan prema većini kiselina, ali se u smjesi dušične i fluorovodične kiseline brzo otapa. Najvišega je tališta, najnižega tlaka para i najveće čvrstoće na vlak (sve do 1650 °C) od svih kovina. Čisti se volfram može kovati i izvlačiti, ali ga već mala količina nečistoća čini vrlo krhkim, pa se najčešće obrađuje postupcima → metalurgije praha. Velike količine volframa služe za proizvodnju → ferovolframa, koji se izravno dobiva preradbom volframovih ruda, ferberita i šelita. Volframove niti služe za izradbu žarnih niti u žaruljama, elektronskim i katodnim cijevima, za elektrootporne spirale u različitim pećima za zagrijavanje i isparivanje, itd. Čelici sa ferovolframom služe za izradbu oplata visokotemperaturnih peći i el. grijača, u raketnoj i avionskoj industriji, za izradbu brzoreznih alata, i sl., a volframove slitine sa srebrom, bakrom i niklom za izradbu el. kontakta, štitova za ionizirajuća zračenja, teških strojnih elemenata, itd. Volframov karbid, WC, jedan je od najtvrđih materijala (9,5 po Mohsovoj skali), a služi za izradbu brzoreznih alata, vrhova bušilica i drobilica koje se rabe u rudarstvu i naftnoj industriji, itd. (→ vidija).