zračni brod

zračni brod, dirižabl, cepelin (engl. airship, dirigible; njem. Luftschiff; rus. дирижабль), upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom. Čini ga tijelo aerodinamičkoga vretenasta oblika od tekstilne ili limene ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni helijem ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s krutom potkonstrukcijom, koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nadtlakom plina unutar tijela. Zračni je brod opremljen i motorom s propelerom, sustavom za upravljanje s aerodinamički oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj XVIII. st. kao prve upravljive zračne letjelice. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrv. inženjera D. Schwarza, koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice sagradio F. von Zeppelin, koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika zaredale su se katastrofe s ljudskim žrtvama (npr. zračnoga broda Hindenburg, 1937), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. U današnje se doba rabe u reklamne i turističke svrhe, katkada i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene.