koloidi

koloidi (engl. colloids; njem. Kolloide; rus. коллоиды), disperzni sustavi koji se sastoje od najmanje dviju faza, od kojih je jedna homogeni medij (disperzno sredstvo), u kojem je druga faza dispergirana u obliku koloidnih čestica (dispergirana faza). Koloidne su čestice veće od jednostavnih molekula i iona u pravim otopinama, ali su manje od čestica u grubim disperzijama. Male izmjere koloidnih čestica (10^–9…10^–6 m) omogućuju koloidima veliku graničnu površinu između faza, što određuje svojstva koloida. Razvrstavaju se na više načina. Solovi su disperzije malih čvrstih čestica u tekućini. Čestice mogu biti makromolekule ili grozdovi (klusteri) malih molekula. U liofobnim solovima nema afiniteta između disperzne faze i tekućine (npr. srebrni klorid dispergiran u vodi). U takvim koloidima čvrste su čestice električki nabijene, što im onemogućuje međusobno približavanje, koloidi su nestabilni i tijekom vremena se talože. Liofilni solovi više nalikuju pravim otopinama u kojima su otopljene velike molekule koje otapalo privlači (npr. škrob u vodi). Asocijacijski koloidi sustavi su u kojima je disperzna faza sastavljena od grozdova (klustera) molekula, što imaju i liofilni i liofobni dio (npr. sapun u vodi). Emulzije su koloidni sustavi u kojima su i disperzna faza i kontinuirana faza tekućine, kao npr. voda u ulju ili ulje u vodi. Takvim je sustavima potreban emulgator za stabilizaciju dispergiranih čestica. U gelovima dispergirana i kontinuirana faza tvore trodimenzionalnu mrežu kroz cijeli materijal i čine želatinoznu masu (npr. želatina). Jedna se sastavnica može katkad ukloniti (grijanjem), pa nastaje čvrsti gel (npr. silika-gel). Drugi tipovi koloida uključuju aerosole (aerosolove, tj. disperzije čvrstih ili kapljevitih čestica u plinovitoj fazi, kao npr. dim ili magla) i pjene (disperzije plinova u kapljevitim ili čvrstim tvarima).