sumpor

sumpor (engl. sulphur; njem. Schwefel; rus. сера), kem. element 16. skupine periodnoga sustava elemenata, nemetal svijetložute boje bez okusa i mirisa. U prirodi se nalazi u mnogobrojnim sulfidnim i sulfatnim mineralima, a pojavljuje se u nekoliko krutih, kapljevitih i plinovitih alotropskih modifikacija. Pri sobnoj je temperaturi stabilan jedino čvrsti rompski sumpor, koji iznad 95,5 °C prelazi u monoklinski sumpor. Oba kristalna oblika sadržavaju prstenaste molekule S₈. Naglim hlađenjem gusta, rastaljena sumpora nastaje crvenkastosmeđi amorfni ili plastični sumpor, koji se sastoji od dugoga niza sumporovih atoma. Vrenjem sumpora nastaju pare koje sadržavaju molekule S₂, S₄, S₆ i S₈, a njihovom sublimacijom dobiva se žuti prah, tzv. sumporni cvijet. Sumpor slabo oksidira stajanjem na vlažnome zraku, a zagrijavanjem se zapali, pa nastaje sumporov(IV) oksid, SO₂. Nije topljiv u klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, slabo provodi el. struju i toplinu. Dobiva se iz svojih nalazišta → Fraschovim postupkom, iz sumporovodika (H₂S) → Clausovim postupkom ili redukcijom sumporova(IV) oksida vrućim koksom. Oko 90% u svijetu dobivenoga sumpora upotrebljava se za proizvodnju → sumporne kiseline, a ostatak za proizvodnju crnoga baruta, žigica, vulkanizaciju kaučuka, organskih boja, za liječenje nekih kožnih bolesti, kao fungicid u poljoprivredi, itd. Važna je gradbena sastavnica živih organizama, ima ga u aminokiselinama cisteinu i metioninu, te zbog toga i u mnogim bjelančevinama, a sastavni je dio mnogih staničnih metabolita, npr. koenzima A.