brod

brod, 1. (engl. ship; njem. Schiff; rus. корабль), u pomorstvu, veće plovilo propisane konstrukcije za sigurnu plovidbu iznad površine vode ili ispod vode (podmornica). Pokreće se veslima, jedrima ili motorima kojima se pogone brodski vijci ili drugi propulzori. Gradi se od kovina, obično čelika, drva, stakloplastike, a rjeđe i od drugih materijala. Trgovački brod služi prijevozu tereta i putnika. Teretni brod obično je posebne namjene, npr. za prijevoz rasutih tereta (engl. bulk-carrier), komadnoga tereta, tekućih i plinovitih tereta (tanker), hlađenoga tereta (voća, mesa i sl.), kontejnera (kontejnerski brod), automobila (ro-ro brod), stoke i dr. Putničkim brodom prevoze se putnici ili putnici i teret (npr. trajekt), a može služiti i za turistička krstarenja i sl. Ratni brod može biti borbeni i pomoćni. Borbeni su brodovi podmornica, nosač zrakoplova, bojni brod, krstarica, razarač, fregata, minopolagač, minolovac, raketna topovnjača, torpedni i raketni čamac, desantni brod, monitor i dr. Pomoćni ratni brod može biti školski, bolnički, opskrbni, brod radionica, brod baza i dr. Posebni brod prema namjeni može biti ribarski, spasilački, istraživački, cjevopolagač, kabelopolagač, tegljač, jaružalo, svjetionik i dr. Prednji je dio broda pramac, a završava pramčanom statvom, stražnji je krma koja završava krmenom statvom i zrcalom, a bočni se dijelovi broda nazivaju bokovima. Trup je središnji nosivi dio broda omeđen vanjskom oplatom, a pregrađen uzdužnim i poprečnim nepropusnim pregradama. Potrebna se čvrstoća trupa postiže gradbenim sastavnicama i ukrepljenjima, kao što su rebra, uzdužnjaci, rebrenice, okviri, ukrepe, koljena i dr. Po visini je prostor među bokovima razdijeljen palubama. Uzdužno zaobljenje palube naziva se skokom palube, a poprečno prelukom. Iznad najgornje je palube nadgrađe, koje seže od boka do boka, ili palubna kućica. Nadgrađe na pramcu naziva se kaštelom, na krmi kasarom, a središnje mostom, gdje je, obično na najvišem dijelu, zapovjednički most. Glavne su izmjere broda duljina (mjeri se preko svega, na konstrukcijskoj vodnoj liniji, ili između okomica), širina (mjeri se preko svega kao najveća širina broda), visina (mjeri se od kobilice na boku na polovici duljine broda), gaz (mjeri se od vodne linije do najniže točke uzdužnoga presjeka broda). U brodovima s vodoravnom kobilicom, pretega ili zatega razlika je gaza broda na pramcu i krmi. Glavno rebro poprečni je presjek trupa broda koji ima najveću uronjenu površinu. Dio trupa nepromijenjena presjeka, obično u sredini broda, naziva se paralelnim srednjakom. Istisnina ili deplasman (engl. displacement) umnožak je obujma V uronjenoga dijela trupa broda i gustoće d tekućine (tj. masi istisnute tekućine, m = V∙d, izražene obično u tonama), a uzgon je umnožak istisnine i gravitacijskoga ubrzanja g (tj. težina istisnute tekućine) koji uravnotežuje ukupnu težinu broda, F_B = V∙d∙g (→ Arhimedov zakon, → istisnina). Ukupna masa broda sastoji se od mase opremljenoga broda i mase ukrcanoga tereta. Ukupna nosivost broda izražava se masom ukrcanoga tereta (dwt, akr. od engl. deadweight tonnage: korisna tonaža), jedinicama mase: tona = 1000 kg ili angloameričkim jedinicama UK ton = US long ton = 2240 lb = 1016,05 kg. U trgovačkom brodu izražava se obujmom unutarnjega prostora, tzv. tonažom broda (bruto za ukupni prostor, a neto za korisni prostor), mjerenoga kubnim metrima i korigiranim za faktor 0,22…0,32, bez naznake mjerne jedinice. Do 1982. taj se obujam izražavao registarskom tonom. Statička stabilnost broda sposobnost je broda da se vrati u uspravan položaj nakon nagibanja, a ovisi o uzgonu i težini broda, tj. o visini metacentra. Metacentar je sjecište pravca djelovanja uzgona nagnuta broda sa središtem broda, a visina metacentra njegova je udaljenost od težišta broda. – 2. lađa (engl. nave; njem. Schiff; rus. неф), u graditeljstvu, uzdužan unutarnji prostor bazilike. Središnji se prostor naziva glavnim brodom (glavnom lađom), a sa strane se obično nalaze bočni brodovi. Brodovi su odijeljeni arkadama koje nose međuzidove, a visina im se uglavnom smanjuje od sredine prema bočnim stranama omogućujući tako izvedbu nadsvjetla (→ bazilika).