energija

energija (engl. energy; njem. Energie; rus. энергия), sposobnost elementarnih čestica i sustava da obavlja rad. Mjerne su jedinice → džul, u tehničkoj praksi decimalni višekratnici vatsata (kilovatsat i dr.), a u atomskoj i nuklearnoj fizici → elektronvolt. Pojavljuje se kao mehanička (kinetička i potencijalna), električna, kemijska, nuklearna energija i dr., koje se mogu pretvarati iz jednoga oblika u drugi. Jedna je od temeljnih zakonitosti fizike stalnost ukupne energije zatvorenoga sustava, pa se prema tzv. zakonu održanja energije ona ne može potrošiti niti stvoriti, nego samo promijeniti oblik. Energijska stanja, njihove promjene i prijenos energije česticama ili fotonima, osnovne su pojave u mikrosvijetu, a postupci razmjene energije između čestica, fotona ili sustava osnova su mnogih tehničkih primjena (→ energija, električna, → energija, kemijska, → energija, nuklearna). Za tehničke je postupke potrebna energija u obliku → eksergije, jer se može pretvarati u druge oblike, a uporabom se eksergija pretvara u → anergiju. Energetski su izvori eksergetski izvori (→ energetika). Uobičajeni nazivi potrošnja energije i gubitak energije u suprotnosti su s načelom održanja energije, dok su potrošnja eksergije i gubitak eksergije u skladu s glavnim stavcima termodinamike, jer se eksergija u nepovratnim procesima troši i gubi, pretvarajući se nepovratno u anergiju. Samo u povratnim procesima eksergija ostaje stalna. Budući da su svi prirodni procesi nepovratni (a povratni su procesi granični slučajevi nepovratnih), pretvorba oblika energije uzrokuje smanjenje zaliha eksergije. U svim prirodnim (nepovratnim) procesima energija ostaje stalnom (prema zakonu održanja energije), ali se mogućnost pretvorbe smanjuje što je više eksergije pretvoreno u anergiju, jer ju je nemoguće pretvoriti u eksergiju. → termodinamika