grafit

grafit (engl. graphite; njem. Graphit; rus. графит), heksagonska alotropska modifikacija ugljika, mekan mineral tamnosive do crne boje, metalnoga sjaja (crno olovo) i mastan na dodir, gustoće 2,25 g/cm³. Lako se cijepa u listiće, dobar je vodič topline i el. struje, postojan na zraku i na visokim temperaturama. Ugljikovi su atomi smješteni u slojevima (lamele) međusobno povezanima slabim van der Waalsovim silama, unutar kojih je svaki atom ugljika okružen trima ugljikovim atomima s kojima je vezan jednostrukim ili dvostrukim vezama. Stabilniji je od → dijamanta, u koji se može prevesti pod visokim tlakom i temperaturom, te uz željezo kao katalizator. Nalazi se samostalan u prirodi, a industrijski se proizvodi → Achesonovim postupkom. Prešanjem i zagrijavanjem smolom obogaćena petrolkoksa u el. pećima na 2800…3000 °C proizvodi se elektrografit. Upotrebljava se za izradbu el. spojeva, elektroda u el. člancima i elektrokemijskim reaktorima, za visokotemperaturnu opremu, za izradbu lonaca i kalupa za taljenje kovina, kao termički otporno čvrsto mazivo, te za izradbu grafitnih uložaka običnih olovaka. Ultračisti grafit moderator je neutrona u nuklearnim reaktorima, te sirovina za proizvodnju ugljičnih vlakana i kompozitnih materijala koji se primjenjuju u zrakoplovnoj industriji, za izradbu svemirskih letjelica, u građevinarstvu, itd. → vlakno, ugljično