jod

jod (engl. iodine; njem. Iod, Jod; rus. иод, йод), element 17. skupine periodnoga sustava elemenata, nemetal tamnoljubičaste boje. Slabo je topljiv u vodi, ali se lako otapa u etanolu i drugim organskim otapalima. Zagrijavanjem lako sublimira u ljubičaste pare. Osim radioaktivnoga astata, najelektropozitivniji je od → halogenih elemenata, najteže se reducira i najlakše se oksidira, a kemijski je manje reaktivan. Reakcijom s otopinom škroba nastaje spoj karakteristične tamnomodre boje, pa se reakcija primjenjuje za dokazivanje joda i škroba. U prirodi se kao primjesa nalazi uz mnoge minerale (najviše uz čilsku salitru, natrijev nitrat, NaNO₃), a u malim se količinama nalazi i u morskoj vodi i drugim slanim vodama. Važan je biogeni element potreban za rast svih tjelesnih i biljnih stanica (→ jodiranje). Može se dobiti iz čilske salitre, izvora slanih voda, pepela morskih trava i alga, te taloženjem s klorom iz slanih voda u naftnim bušotinama. Ima baktericidno, fungicidno i virucidno djelovanje, pa se otopljen u etanolu (jodna tinktura) upotrebljava u medicini kao blagi antiseptik. Umjetno proizvedeni izotop ¹³¹I (vrijeme poluraspada osam dana) sastavni je dio kontrastnih ili radioaktivnih sredstava u radiološkoj dijagnostici. Jod se upotrebljava i u sintezi organskih spojeva, te kao reagens u analitičkoj kemiji. Kalijev jodid (KI) primjenjuje se u fotografskoj tehnici kao kristalna emulzija, srebrni jodid (AgI) za fotografske emulzije, te kao reagens za sprečavanje tuče i umjetno izazivanje kiše, jodov bromid (IBr) i jodov klorid (ICl) za halogeniranje organskih spojeva, itd.