kolnik

kolnik, kolovoz (engl. pavement, carriageway; njem. Fahrbahn; rus. проезжая часть дороги), cestovna površina po kojoj se odvija promet vozila. U građevinskom smislu čini ga kolnička konstrukcija (gornji ustroj) koja opterećenje vozila prenosi na trup → ceste. Vozni ili prometni trak pojas je koji služi za kretanje jednoga prometnoga toka. Prema broju trakova kolnici mogu biti jednotračni, dvotračni, trotračni ili višetračni, a prema smjeru kretanja vozila jednosmjerni ili dvosmjerni. Broj trakova određuje se prema značenju ceste, gustoći prometa i željenoj propusnoj moći ceste. Širina voznoga traka ovisi o projektnoj (računskoj) brzini, a iznosi 2,75…3,75 m. U posebnim se slučajevima izvodi i dodatni trak za zaustavljanje vozila (zaustavni trak) ili trak za spora vozila. Zaustavni trak izvodi se na → autocestama za zaustavljanje vozila zbog iznenadnih neprilika (npr. slabost vozača, kvar). Trak za spora vozila izvodi se na većim usponima kako teretna vozila, koja na tim mjestima gube na brzini, ne bi ometala ostali brži promet. Budući da vozilo u zavoju zauzima veću širinu voznoga traka od one pri vožnji u pravcu (jer stražnji kotači ne slijede trag prednjih), kolnik se proširuje, ovisno o polumjeru kružnoga luka zavoja i mjerodavnom vozilu. Kolnička konstrukcija (gornji ustroj ceste) cestovni je sustav načinjen od više zbijenih, međusobno povezanih slojeva materijala. Njezin se sastav (vrsta, debljina i kvaliteta pojedinih slojeva) određuje pri projektiranju (dimenzioniranje). Prema djelovanju, tj. načinu prijenosa opterećenja, kolničke konstrukcije mogu biti savitljive ili krute. Nosivi sloj donji je dio (podloga) kolničke konstrukcije, a načinjen je od kamenoga materijala. Najčešće se izvodi u dva dijela: donji je sloj od mehanički zbijena kamenoga materijala, a gornji je sloj vezan bitumenom ili cementom (cementna stabilizacija). Donji sloj, osim nosivosti, ima i zadaću zaštite kolničke konstrukcije od zamrzavanja. Završni, gornji dio kolničke konstrukcije kojemu je površina izravno izložena prometnomu opterećenju i habanju naziva se cestovnim zastorom.  → zastor, cestovni