masti

masti (engl. fats; njem. Fette; rus. жиры), smjese jednostavnih lipida biljnoga ili životinjskoga podrijetla, tj. trigliceridi građeni od molekule glicerola esterificiranoga s trima istim ili različitim masnim kiselinama, zasićenima ili nezasićenima. Na sobnoj su temperaturi čvrste zbog većega udjela zasićenih masnih kiselina, dok su  → ulja tekuća, jer sadržavaju više nezasićenih masnih kiselina. Biljne (palmino ulje) i riblje masti zbog više nezasićenih masnih kiselina imaju niža tališta, pa su mekše konzistencije na sobnoj temperaturi nego masti sisavaca (svinjska mast, goveđi loj, mliječna mast). Glavni su izvor energije (~ 38 kJ/g), esencijalnih masnih kiselina (linolna, linolenska) bitnih za životne procese, te vitamina topljivih u mastima (A, D, E). U organizam dospijevaju hranom ili se sintetiziraju od ugljikohidrata, a razgrađuju se na glicerol i masne kiseline s pomoću enzima lipaza. Kuhanjem s alkalijama razgrađuju se na glicerol i sapune. Upotrebljavaju se u prehrani, a također kao maziva, podloge za farmaceutske proizvode, slikarske boje i dr.