pokrov, krovni

pokrov, krovni (engl. roof covering, roof cladding, roofing; njem. Dachdeckung, Dachhaut, Dachbelag; rus. кровля, кровельное покрытие), vanjski, završni sloj krova koji štiti zgradu od atmosferilija, sunca, vjetra, smrzavice, buke, itd. Treba biti nepropustan za vodu, snijeg i prašinu, otporan prema smrzavanju i požaru, a pritom što lakši i trajniji uz male troškove održavanja. Tradicionalne vrste pokrova, npr. pokrov od daščica (→ šindra), slame ili trske, ploča od kalanoga prirodnoga kamena (npr. škriljevac), izvode se još samo u obnovi graditeljske baštine i sl. Pokrov od glinenoga ili betonskoga → crijepa težak je ali trajan, pa se tradicionalno rabi za strmije krovove. Postoje različite vrste crijepa (ravni ili biber, utoreni vučeni ili tlačeni), koji se polaže na letve određenoga razmaka, dok se žljebnjaci ili kanalice polažu na podlogu u sloj morta. Nešto je lakši pokrov od azbestnocementnih ravnih ili valovitih ploča, koji se u novije doba izbjegava zbog štetnog utjecaja na zdravlje (→ azbestocement). Vrlo je lagan limeni pokrov, za koji se, zbog otpornosti prema koroziji, najčešće rabe čelične pocinčane, aluminijske ili bakrene, ravne ili rebraste limene ploče (→ limarija, građevna). Taj je pokrov prikladan i za krovove manjih nagiba, jednako kao i pokrov od različitih proizvoda od bitumenske ljepenke (→ ljepenka, krovna). Katkada se pokrov izvodi od stakla (→ staklo, građevno) te od prozirnih ploča ili kupola od plastike (→ leksan, → poliakrilati). Izvedba je takvih pokrova posebno zahtjevna zbog oborinske vode što s ravnih krovova sporo otječe. Za tu su namjenu danas razvijeni različiti sustavi hidroizolacijskih premaza i folija. Postoje pokušaji da se pojedine vrste krovnih pokrova izvedu tako da se mogu iskoristiti i za prikupljanje Sunčeve energije. → krov