zavarivanje

zavarivanje (engl. welding; njem. Schweißen; rus. сварка), spajanje materijala pri kojem se dijelovi na spojnom mjestu zagriju do omekšanja (plastičnosti) ili se rastale, a spajaju se staljivanjem uz dodavanje materijala ili bez dodavanja. Postupci se zavarivanja razvrstavaju prema izvoru energije koja se pretvara u toplinu potrebnu za stvaranje spoja, a to može biti plinski plamen, el. luk, plazma, laser, elektronski snop, ultrazvuk. Izvori se razlikuju prema snazi, količini topline koja se unosi u osnovni materijal, najvećoj radnoj temperaturi i gustoći toplinskoga toka. U primjeni je više od pedeset različitih postupaka zavarivanja. Elektrolučno zavarivanje za taljenje metala primjenjuje toplinu el. luka koji se uspostavlja između zavarivanoga dijela i → elektrode za zavarivanje. Zavareni spoj nastaje taljenjem osnovne kovine, najčešće s dodatnim materijalom, uglavnom slična kem. sastava. Za održavanje el. luka obično je potrebna razmjerno jaka struja niskoga napona, koja se ostvaruje → aparatom za zavarivanje. Najrašireniji su postupci elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom, gravitacijsko, kontaktno, pod praškom, u zaštitnoj plinskoj atmosferi i dr. Elektrootporno zavarivanje zasniva se na zagrijavanju i taljenju metala toplinom koja nastaje zbog velika el. otpora na dodirnim mjestima dvaju predmeta uključenih u strujni krug. Obično se zavaruje kratkotrajnim prolaskom izmjenične struje velike jakosti, a mala napona. Takvo je npr. točkasto zavarivanje, gdje se tanji limovi pritisnu elektrodama od bakrene slitine kroz koje protječe struja. Na dodirnim se mjestima razvija toplina, a dodirne se površine spajaju djelovanjem tlačne sile. Plinsko zavarivanje toplinu za taljenje razvija izgaranjem plina. Spojna se mjesta zagrijavaju plinskim plamenom gotovo do tališta, a spajanje se oblično postiže s pomoću rastaljenoga dodatnoga materijala (→ plinsko rezanje i zavarivanje). U današnje je doba sve više zastupljeno lasersko zavarivanje koje za razvijanje temperature primjenjuje → laser, te zavarivanje → plazmom. Kakvoća i svojstvo zavarenoga spoja ovise o brzini zavarivanja, količini i gibanju taline, miješanju osnovnoga i dodatnoga materijala, plinovima koji pri višim temperaturama ulaze u rastaljeni materijal, raspodjeli temperature na mjestu zavarivanja i dr.